Na konferenciji za novinare ministar Cappelli i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Ratomir Ivičić složili su se u ocjeni da su fizički rezultati turističkog prometa ove godine, koje pokazuju sustavi eVisitor i eCrew (za nautiku), iznimni i bolji od očekivanih, a pogotovo u tri posezonska mjeseca, od rujna do kraja studenoga, koji su također bili znatno bolji od lanjskih.

Cappelli kaže da i sam prosinac turistički izgleda odlično - do 28. prosinca bilo je ukupno 250 tisuća turista i nešto malo više od 495 tisuća noćenja.

Ivičić dodaje i da se trenutno odnosno na današnji dan u Hrvatskoj nalazi 33 tisuća turista ili sedam tisuća više nego jučer, a najviše ih je u Istri, 8.600, i u Zagrebu, dok je među strancima najviše Austrijanaca, Nijemaca, Slovenaca i Talijana.

Po podatcima iz sustava eVisitor, u Hrvatskoj je od početka siječnja do zadnjih dana prosinca boravilo 15,8 milijuna gostiju, a ostvareno je 88,2 milijuna noćenja, od čega je domaćih gostiju bilo oko 1,8 milijuna i ostvarili su oko 10,4 milijuna noćenja. Podatci iz sustava eCrew pokazuju da je u nautičkom čarteru od 1. siječnja do 28. prosinca ostvareno 444,4 tisuće dolazaka i nešto više od tri milijuna noćenja.

Po županijama, najviše noćenja ove godine, 25 milijuna, bilo je u Istri, koju sa 17 milijuna slijedi Kvarner te sa 16 milijuna Splitsko-dalmatinska županija. U Zadarskoj županiji bilo je 11 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanskoj 8,7 milijuna, Šibensko-kninskoj 6 milijuna te Ličko-senjskoj 2,8 milijuna. Na kontinentu, Grad Zagreb je daleko ispred ostalih s 1,9 milijuna noćenja, a najbliže je Karlovačka županija sa 471 tisućom noćenja.

Među odredištima najviše noćenja u 2016. bilo je u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Medulinu, Umagu, Malom Lošinju, Crikvenici, Funtani, Zagrebu i Novalji.

Zaokreti u promociji

"Podaci iz eVisitora pokazuju nam i da su posezonski mjeseci, pogotovo rujan, bili bolji od predsezonskih, kada je svibanj ove godine bio nešto slabiji, te ćemo stoga u 2017. više pažnje u promociji posvetiti upravo proljetnim mjesecima, kako bi i oni više pridonijeli produljenju sezone koja se ove godine već evidentno produljila i očito imamo pogodnosti, poput adventskih i drugih manifestacija, kongresa i drugih poslovnih skupova koji tome pridonose", naglasio je Cappelli.

Najavljujući i druge zaokrete u promociji u 2017. istaknuo je zdravstveni, kongresni, kulturni i nautički turizam, u čemu Hrvatska ima velike potencijale i za što postoji i zanimanje na stranim tržištima, pa je primjerice nautika ove godine na britanskom tržištu porasla 50 posto u odnosu na 2015., dok je iz Francuske bilo 40 posto više nautičara.

Više će se nego prije promovirati i mogućnosti hrvatskih zračnih luka te pokušati dogovoriti više avio linija za iduću sezonu, ali i 2018., jer je to vrlo važno za produljenje sezone.

"U 2017. se ne možemo opustiti, moramo računati da će se zemlje u našem okruženju koje su ove godine bile u ′turističkoj′ krizi zbog napada i politike početi vraćati na tržište s jakim marketingom. Također se ne možemo samo oslanjati na tradicionalna i europske tržišta pa planiramo i jače ′zakoračiti′ na azijsko tržište, Kinu, Koreju i Japan, ali i više promovirati kontinent, pogotovo Slavoniju i Baranju", najavio je Cappelli dodajući da će se u 2017. pripremati i projekt CRO kartice.

Investicije i realizacija strateških projekata

Osim očekivanja porasta dolazaka i noćenja turista, ministar iduće godine očekuje i dalji porast prihoda od turizma, za koje je kazao da rastu sporije nego noćenja, ali ipak vjeruje da je do 2020. moguće dostići 14,3 milijarde eura prihoda, kako je predviđeno strategijom razvoja turizma, ako se nastavi dinamika rasta investicija i dolazaka turista kao u zadnjih par godina.

"U 2017. očekujemo nastavak pozitivnih fizičkih trendova s 3 do 4 posto više turista i noćenja, ali i porast investicija s ovogodišnjih oko 670 milijuna eura na ukupno oko 800 milijuna eura, u čemu je oko 500 milijuna eura privatnih, a 300 milijuna eura investicija javnog sektora", kazao je Cappelli.

Ističe i kako se puno očekuje i od tri strateška projekta, koji bi trebali početi iduće godine, a ukupno su vrijedni oko 1,5 milijardu kuna.

To su Maistrin Hotel Park u Rovinju, ′težak′ oko 500 milijuna kuna, koji je već na listi strateških projekata. Na listi strateških projekata za 2017. mogao bi se, po riječima Cappellija, naći i projekt riječkog turističkog kompleksa Costabella, vrijedan također oko 500 milijuna kuna, jednako koliko i dubrovački Hotel Plat iz sastava Karisma Hotels Adriatic (KHA).

"Hoteli Plat bi također mogli na listu strateških investicija, za što je prijedlog jučer sa sjednice povjerenstva za strateške investicije otišao na Vladu koja bi o tome mogla odlučiti na prvoj sjednici u 2017., najvjerojatnije u drugom tjednu siječnja", otkrio je Cappelli, napominjući i kako krajem iduće godine kreće i obnova zračnog pristaništa na Malom Lošinju, što je također strateški projekt.