Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti banaka na kraju su 2011. iznosili 289,3 milijarde kuna. U prošloj su godini krediti tako povećani za 16,5 milijardi kuna ili 6,1%. Promatrajući prema sektorima, rastu je pridonio uglavnom rast kredita poduzeća i državi, dok su krediti stanovništvu ostvarili nominalni rast, ali kad se u obzir uzmu tečajna kretanja, krediti stanovništvu bilježe pad.

Naime, krediti stanovništvu na kraju su 2011. iznosili 128,7 milijardi kuna, što je 1,2 milijarde kuna ili 0,9% više nego na kraju 2010. Međutim, u valutnoj strukturi kredita stanovništvu polovica kredita je vezana za euro, a četvrtina uz švicarski franak pa je na iznos kredita izražen u kunama utjecalo slabljenje kune za 2% u odnosu na euro i 4,5% u odnosu na švicarski franak.

Stagnacija kredita stanovništvu velikim je dijelom rezultat nepovoljnih kretanja na tržištu rada i neizvjesnosti u ostvarivanje budućih dohodaka, što je utjecalo na smanjenu potražnju za kreditima kod ovog sektora. Stambeni krediti su iznosili 59,6 milijardi kuna, što je godišnji rast od 2,8%. Krediti poduzećima su iznosili 118,8 milijardi kuna, što je 9,8% više nego na kraju 2010. Krediti državi su u prošloj godini porasli za 2,3 milijarde kuna, odnosno 6,8% te su na kraju 2011. iznosili 36,8 milijardi kuna.

U ovoj godini očekujemo zadržavanje niskih godišnjih stopa rasta kredita. S jedne strane, stanovništvo će se zbog razmjerno visoke prosječne zaduženosti i zbog činjenice da realni dohoci ne bi trebali rasti, u ovoj godini i dalje uglavnom razduživati. Potražnja će i dalje vjerojatno postojati od velikih poduzeća, a potražnja države za kreditima će ovisiti o mogućnostima financiranja na domaćem i inozemnim tržištima kapitala.