Rast potrošačkih cijena u eurozoni iznosio je u ovogodišnjem kolovozu 0,2 posto na godišnjoj razini, ostavši na razini kao i u srpnju i daleko od 2 posto koliko cilja Europska središnja banka (ECB), pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Taj podatak ispod je očekivanja ekonomista, koji su procjenjivali da će inflacija u eurozoni u kolovozu iznositi 0,3 posto. To je također daleko ispod ciljane razine ECB-a od 2 posto.

Glavni krivac za uporno nisku inflaciju bio je godišnji pad cijena energije, za 5,7 posto. No, cijene ostalih roba i usluga također su slabo rasle. Bez energije i drugih kolebljivih stavaka kao što su hrana, alkohol i duhan, ukupan rast potrošačkih cijena u kolovozu iznosio je  0,8 posto, što je stopa inflacije koju ECB smatra preniskom za  zdravo gospodarstvo.

Europska središnja banka je pokrenula niz poticajnih mjera kako bi pomogla gospodarstvu 19-člane eurozone i potaknula rast inflacije na zdravu razinu. Tako je  smanjila  svoju ključnu kamatnu stopu na nulu a svaki mjesec ubrizgava i 80 milijardi eura novog novca u gospodarstvo kupnjom obveznica od banaka i tvrtki. Cilj joj je smanjiti kamate i potaknuti poslovnu aktivnost.

Analitičari su podijeljeni oko toga hoće li ECB pokrenuti dodatne poticaje na svojoj sljedećoj sjednici 8. rujna. Neki kažu da je to samo pitanje vremena, osobito ako inflacija ove godine ne poraste. U tom slučaju, središnja banka može produžiti trajanje svog programa kupnje obveznica, koji je zasad planiran do kraja ožujka 2017. godine.

Ekonomisti ističu da bi pad cijena nafte trebalo isključiti iz podataka o inflaciji u idućim mjesecima. Međutim,  gospodarstvo eurozone je i dalje ukupno slabo i oporavlja se polako od financijskih kriza i recesija.