U nepreglednom nizu zakona koji odlaze u Sabor zbog finalnog usklađivanja s europskom regulativom uskoro će se priključiti i izmijenjeni Zakon o četvrtoj poluzi vlasti - Hrvatskoj narodnoj banci. Premda se iz javne retorike može izvući zaključak da bi mnogi rado vidjeli središnju banku "angažiranu" u potrazi za gospodarskim rastom, to se neće dogoditi prije svega jer Europa ne bi dopustila ugrožavanje neovisnosti središnje banke. Temeljni cilj monetarne politike stoga ostaje nepromijenjen; to je i dalje stabilnost cijena, a podupiranje domaćeg i europskog rasta samo u slučaju da ne kolidira sa stabilnim cijenama.

Neupitna neovisnost
Neovisnost HNB-a ne dolazi u pitanje ni kad je riječ o kreditiranju države koje također ostaje striktno zabranjeno što znači da ni ubuduće neće biti tiskanja novca za potrebe vječno gladnog proračuna ili plaćanja cijene odgađanja reformi. HNB-u se zabranjuju bilo kakva prekoračenja ili drugi krediti javnom sektoru u Hrvatskoj ili izvan nje, a banka ne smije ni kupovati dužničke instrumete tih tijela. Izmijenjenim Zakonom o HNB-u predviđeno je da se u trenutku uvođenja eura, što je sigurno događaj koji ne treba očekivati prije 2020., a možda i kasnije, dio međunarodnih pričuva prenese u Europsku središnju banku. Novost je da HNB u upravljanju pričuvama može ugovarati poslove s pravnim osobama samo pod uvjetom da su dvije top rejting agencije dale toj instituciji investicijski rejting. Logična je to posljedica vala snižavanja rejtinga institucija diljem svijeta koje su u proteklih godinu dana formalno izgubile najkredibilniju ocjenu kreditne vjerodostojnosti što je otežalo upravljanje međunarodnim pričuvama.

Suradnja Vlade i HNB-a
Ulaskom u Europsku uniju veći naglasak bit će stavljen na suradnju fiskalne i monetarne politike. Te dvije poluge vlasti već godinama su u toplo-hladnoj fazi, a u posljenje vrijeme prevladava ova druga. Ubuduće će Vlada morati sve prijedloge zakona koji se odnose na nadležnost ESB-a dostavljati na mišljenje toj banci te obavještavati HNB prije slanja legislative na glasanje u Sabor što znači da više ne bi smjelo biti 'solo izleta' izvršne vlasti. Javna rasprava o izmjenama zakona bit će otvorena do 12. ožujka, objavilo je Ministarstvo financija, a potom ide pred zastupnike.