Trenutno se u Europskoj Uniji očekuje gospodarski rast od oko 1,6 posto, u razdoblju 2016.-2017. godine, pri čemu su glavni pokretači rasta niska cijena nafte i poticajna monetarna politika ECB-a, dok se u Hrvatskoj očekuje rast od oko 2,2 posto, prognozira Svjetska banka u svom novom ekonomskom izvješću za EU.

Analitičari Svjetske banke smatraju da bi reforma uslužnog sektora mogla povećati produktivnost EU za prosječno pet posto, čime bi se otvorilo više boljih radnih mjesta, potaklo investicije i produbila integracija.

′Smanjivanje regulatornih prepreka za poslovanje u uslužnom sektoru Hrvatske bi mogla povećati produktivnost na razini tvrtki za oko četiri do osam posto. Takve bi mjere uključivale ublažavanje uvjeta gleda organizacijskih pravnih oblika djelatnosti i vlasništva kao i uvjeta državljanstva za revizore i računovođe ili uvjeta domaćeg prebivališta za odvjetnike′, rekla je Sanja Mađarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku.

U Hrvatskoj najviše prostora za jačanje konkurencije ima u sektoru energije, transporta i komunikacija te kod profesionalnih usluga dok je na području trgovine regulacija znatno blaža.

Inače, tri četvrtine BDP-a i dvije trećine zaposlenosti u EU otpada na usluge, koje su puno reguliranje nego u razvijenim zemljama izvan EU-a.

Čak jedna petina radne snage EU radi u reguliranim strukama, kao što su pravne usluge, inženjerska zvanja i arhitektura, i suočena je sa znatnim ograničenjima, što stvara velike razlike među članicama EU.

U razvijenim gospodarstvima usluge s najviše ograničenja - što uključuje financijske, računovodstvene, prijevozne, komunikacijske ili pravne usluge - predstavljaju ključne pokretače gospodarskog rasta. No, na području EU, pružatelji usluga često ne smiju pružati svoje usluge u drugim državama članicama bez ozbiljnih strukturnih promjena u svom poslovanju - na područjima kao što su vlasništvo, osiguranje, članstvo u strukovnim udrugama ili kvalifikacije osoblja.

′Potencijal rasta u EU otežavaju niske razine investicija, pad broja stanovnika radne dobi i snižena produktivnost,′ kazala je Doerte Doemeland, glavna ekonomistica Svjetske banke i autorica izvješća. ′Ograničen je prostor za brza rješenja u domeni javnih politika. Unaprjeđivanje propisa koji uređuju sektor usluga moglo bi biti među glavnim područjima za poticanje rasta, prihoda i radnih mjesta′, zaključila je Doemeland.

Govoreći o priroritetima nove Vlade Madžarević-Šujster navela je da bi prvi koraci trebali biti usmjereni ka fiskalnoj konsolidaciji te jačanju konkurentnosti gospodarstva kroz mjere poput reforme regulative, jačanje sustava pravosuđa i upravljanje javnim poduzećima.

′Smatram da bi Hrvatska trebala brže rasti, ali taj rast bi trebao biti održiviji i na duži rok. Ova stopa od 2,4 posto koju procjenjujemo za ovu godinu je prilično snažna, obzirom da će se Hrvatska konačno vratiti na put konvergencije iznad prosjeka EU, što je jedna od pozitivnih poruka za 2016. godinu. Ono što bi trebalo učiniti, a novi politički ciklus to i omogućuje, je ubrzati napore ka jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i stabiliziranju javnih financija i nadamo se da ćemo to vidjeti u programu nove vlade′, izjavila je Madžarević-Šujster.

U 2017. godini u Svjetskoj banci očekuju usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva na 2 posto.

Madžarević-Šujster ističe da uvjeti za snažniji rast još nisu ostvareni, pogotovo s obzirom na rizike koji se već reflektiraju na gospodarstvo Europske unije kao cjeline - Brexita, potencijalnog zaoštravanja geopolitičkih tenzija te skretanja politike Feda ka monetarnom zaoštravanju.

′To su rizici koje će osjetiti naši vanjskotrgovinski partneri i koji će se preliti i na hrvatsko gospodarstvo′, kaže Madžarević-Šujster te ističe da su vanjski čimbenici samo dio rizika za hrvatsko gospodarstvo.

Potencijala da se materijaliziraju u slijedećoj godini imaju i unutarnji rizici, poput mogućih posljedica sporazuma sa sindikatima o rastu plaća u javnom sektoru za 6 posto ili arbitraža oko konverzije kredita u ′švicarcima′, navela je.