SNB je u razdoblju od siječnja do rujna zabilježio dobit od 28,7 milijardi franaka.

Kako bi oslabio franak i time podupro domaće gospodarstvo SNB kupuje devize. Tako je vrijednost odgovarajućih ulaganja na kraju rujna bila 12 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine i iznosila je 666,2 milijarde franaka, premašivši vrijednost švicarskog gospodarstva.

Jaki franak šteti švicarskim izvoznicima jer poskupljuje njihove proizvode u inozemstvu. Švicarska je valuta naglo ojačala nakon što je SNB u siječnju prošle godine ukinuo minimalni tečaj franka prema euru budući da su ulagači u kontekstu prijetnje dužničke krize u eurozoni potražili utočište za kapital u franku.

SNB je to nastojao neutralizirati kupnjom deviza i uvođenjem negativnih kamatnih stopa ne depozite komercijalnih banaka. Uveli su tako negativnu kamatnu stopu na depozite banaka po viđenju od 0,75 posto, što znači da bankama de facto naplaćuju parkiranje gotovine.

Rezultat je takve politike, između ostalog, da je SNB na osnovi kupovina deviza u devetomjesečnom razdoblju do kraja rujna ostvario dobit od 20,3 milijarde franaka.

Dobit od kamata na gotovinske depozite komercijalnih banaka poskočila je na 1,1 milijardu franaka, s 843 milijuna franaka u istom razdoblju prošle godine.

Ostvarili su i dobit od povećanja vrijednosti zlatnog portfelja, i to u iznosu 7,5 milijardi franaka.

SNB nije obvezan poslovati s dobiti i glavna im je zadaća očuvanje stabilnosti cijena. Eventualnu dobit dužni su distribuirati saveznoj državi i kantonima.

Prije tjedan dana guverner Thomas Jordan kazao je da je franaka i dalje znatno precijenjen, dodajući da će SNB dodatno sniziti kamatne stope bude li to potrebno.