U Hrvatskoj je u zadnje dvije godine svaka četvrta tvrtka doživjela neku vrstu gospodarskog kriminala, s gubicima u rasponu od 350.000 do 7 milijuna kuna, a tri najčešće prijavljivane vrste tog kriminala su protupravno prisvajanje imovine, mito i korupcija i kibernetički kriminal, rečeno je u srijedu na predstavljanju rezultata istraživanja Pricewaterhousecoopers (PWC) o gospodarskom kriminalu.

Direktorica u PWC-u za forenzičke usluge Martina Butković kazala je kako se radi o prvom istraživanju takve vrste u Hrvatskoj, koje je provedeno tijekom 2014. i 2015. godine na uzorku od 47 društava, od kojih je 80-ak posto bilo privatnih, dok je istraživanje na svjetskoj razini provedeno na uzorku od 6300 sudionika iz 115 zemalja.

Rezultati su pokazali da je 26 posto anketiranih hrvatskih društava u posljednje dvije godine doživjelo neku vrstu gospodarskog kriminala, što je niže od globalnog prosjeka koji je iznosio 36 posto.

Tri najčešće prijavljivane vrste gospodarskog kriminala u Hrvatskoj bile su protupravno prisvajanje imovine, što je doživjelo 58 posto ispitanika (64 posto na globalnoj razini), potom mito i korupcija, što je detektiralo 33 posto anketiranih (24 posto globalno) te brzo rastući kibernetički kriminal, što je prijavilo 25 posto ovdašnjih direktora anketiranih tvrtki (32 posto globalno).

Polovica hrvatskih ispitanika istaknulo je kako je zbog toga pretrpjela financijske gubitke od 350.000 kuna do sedam milijuna kuna.

Kibernetički kriminal pritom sve više uzima maha, rekla je Butković, naglasivši da postoje dvije vrste kibernetičkih prijevara - s kreditnim karticama, i bitno opasnije, poput međunarodne kibernetičke špijunaže, odnosno krađe ključnog intelektualnog vlasništva kao što su poslovne tajne, informacije o proizvodima i slično.

Istraživanje o profilu prevaranata koji ordiniraju po našim poduzećima pokazalo je kako se u 33 posto slučajeva radi o unutarnjem prevarantu, dakle iz same tvrtke, a u 67 posto o vanjskom. Od vanjskih počinitelja, 38 posto odnosi se na kupce, a 25 posto na predstavnike, zastupnike i posrednike.

„Hrvatskim tvrtkama preporučam da bolje upoznaju i provjere potencijalne kupce, tj. klijente. Provjera vanjskih subjekata, dubinska analiza integriteta i drugi postupci povezani s poslovnom inteligencijom pokazali su se isplativijima od kasnijeg rješavanja neugodnih posljedica" istaknula je Butković.

Problem je i u tome što samo četiri od deset domaćih poduzeća ima osoblje osposobljeno za krizne situacije,  incident povezan s kibernetičkom, ali i gospodarskom sigurnosti. U Hrvatskoj je, kazala je Butković, najveći udio gospodarskog kriminala zabilježen u maloprodajnom i potrošačkom sektoru, potom u sektorima osiguranja i  graditeljstva.

Nadalje, 42 posto hrvatskih organizacija prevaru je otkrilo putem rutinskih postupaka unutarnje revizije.

Cijela regija istočne Europe mora još puno toga napraviti u borbi protiv mita i korupcije. Isto tako, velike organizacije i dalje su podložnije prevari u nabavi te mitu i korupciji, rečeno je tijekom predstavljanja rezultata PWC-a.

Gospodarski kriminal, inače, razarajuće utječe na moral zaposlenika, pokazali su rezultati hrvatskih ispitanika. „Na prvi pogled čini se da Hrvatska stoji vrlo dobro, jer je stopa incidenata povezanih sa gospodarskim kriminalom niža od globalnog prosjeka. Međutim, postoje i druge okolnosti koje ukazuju na vjerojatnost nižih stopa otkrivanja. Ključni alati za praćenje i otkrivanje kriminala nisu sofisticirani, a često se niti ne koriste", naglasio je partner u PWC-u i voditelj zadužen za forenzičke usluge u jugoistočnoj Europi Per Sundbye.