U Zagrebu je održana prva zajednička investicijska konferencija Zagrebačke i Ljubljanske burze na kojoj se investitorima predstavilo 14 etabliranih hrvatskih i slovenskih izdavatelja.

Predsjednica uprave Zagrebačke burze (ZSE) Ivana Gažić (na slici) kazala je kako zadovoljna velikim interesom za konferenciju i brojnim sastancima održanim između kompanija i ulagača. Istaknula je da je takav konferencijski format uobičajen na međunarodnoj investicijskoj sceni te da pomaže efikasnom testiranju rezultata. „Uspjeh ove konferencije dokazuje da Hrvatska i Slovenija mogu investitorima ponuditi veliki broj kvalitetnih i zanimljivih kompanija. Ovo događanje pridonijet će prepoznavanju regije kao investicijski atraktivnog prostora i nastojati ćemo ga učiniti tradicionalnim budući da veliki broj hrvatskih investitora ulaže u Sloveniju i obrnuto", poručila je Gažić.

„Na ZSE-u se već dulje vrijeme uočava izostanak ulaganja, a poticaj tome trebala bi dati država kroz odluku da neku državnu tvrtku privatizira izlistavanjem dionica na burzi. Strukturne reforme i privatizacija su ono što nedostaje tržištu", kazala je Gažić napominjući kako se previše polaže na neka politička pitanja vezano uz privatizaciju, a premalo se razmišlja o efektima na ekonomiju. „U Sloveniji se vrlo strogo priča o privatizaciji jer je Europska komisija ta koja je to naredila, tamo se tek čeka veliki val privatizacija što će dodatno oživjeti tržište kapitala", zaključila je Gažić.

Andrej Šketa, predsjednik uprave Ljubljanske burze (LJSE) također je izjavio kako je zadovoljan odazivom i kvalitetom konferencije. „Međunarodni ulagači na LJSE zaslužni su za gotovo polovicu ukupnog prometa, a hrvatski institucionalni investitori su među najznačajnijim akterima. Velik je i interes portfeljskih i stranih ulagača", rekao je Šketa, dodavši kako za međunarodne investitore praktički nema razlike između hrvatskog i slovenskog tržišta i kompanija.„Moramo olakšati ulaganja investitorima, jedan od najvažnijih zadataka je da se ekonomije i firme okrenu investicijskom kapitalu, a ne kreditima", pojasnio je, uz napomenu da najavljena privatizacija slovenskih državnih tvrtki budi veliki interes ulagača. „Proces privatizacije je počeo i sumnjam da će prestati. Slovenija se sve više okreće prema privatnom kapitalu", zaključio je Šketa.

Sašo Stanovnik iz Alta Investa održao je prezentaciju na temu trenutnog stanja na slovenskom tržištu kapitala. Kao jedan od najvećih problema vidi prezaduženost korporativnog sektora koji se na krilima slovenskog ulaska u EU u predkriznom razdoblju polakomio za jeftinim kreditima, zbog čega sada ispašta. „Prezaduženost koprorativnog sektora u kombinaciji s kreditnom kontrakcijom od strane banaka i posljedičnim padom potrošnje građana stvara začarani krug koji je teško razbiti", istaknuo je Stanovnik i kazao kako se unatoč tako kompliciranoj situaciji u 2014. ipak očekuje mršavi rast slovenskog BDP-a između 0,3 i 0,6 posto. Prognozira da će u zadnjem kvartalu ove godine doći do pozitivnog zaokreta na tržištu, a kao pet najbitnijih uvjeta oporavka naveo je rehabilitaciju banaka, korporativno razduživanje, privatizaciju, oporavak europskih tržišta i provođenje reformi.

Stabilizacijom banaka razbio bi se ciklus kreditne kontrakcije čime bi se omogućilo razduživanje korporativnog sektora koji mora poraditi na difersificiranju financijske strukture i privlačenju kapitalnih injekcija. Privatizacije i reforme trebale bi podići razinu korporativne kulture i poboljšati profitabilnost, a oporavak europskih tžišta otvorio bi dodatni prostor izvozu.

Upravo izvozno orijentirane tvrtke je apsotrofirao kao najuspješniji i najotporniji dio slovenskog gospodarstva jer su manje zadužene od kompanija koje posluju samo na domaćem tržištu. LJSE je, prema podacima iz Stanovnikove prezentacije, pao za 77 posto u razdoblju od 2008. do 2011., a u zadnje dvije godine ipak bilježi pozitivan rast od 7,8, odnosno 3,2 posto. Ovu godinu su počeli s rastom od čak 16 posto, ali onda se uplela politička kriza koja bi mogla usporiti ili čak zaustaviti proces privatizacije državnih tvrtki. Stanovnik se nada kako se to neće dogoditi jer upravo privatizaciju vidi kao ključni katalizator promjena na tržištu.

„Očekujem da će se najavljeni proces privatizacije nastaviti unatoč padu vlade jer ga forsiraju institucije EU-a. Zbog toga smatram da će se zacrtani plan provesti, ali možda sporijim tempom od očekivanog", kazao je Stanovnik, dodavši kako bi prelomni trenutak trebala biti privatizacija Telekoma Slovenije, nakon čega bi svi daljnji postupci trebali ići lakše.

Kao prednosti koje Sloveniju čine privlačnom ulagačima naveo je visoke prinose na dividende od gotovo 4 posto, a kao tvrtku koja prednjači po prinosima je istaknuo Aerodrom Ljubljana. Ostali plusevi su već spomenuta privatizacija koja je dosta zanimljiva stranim ulagačima i solidna baza jakih tvrtki koje dobro posluju unatoč krizi.

Kratak presjek stanja hrvatskog tržišta kapitala predstavio je Tomislav Bajić iz InterCapitala. Ključni makroekonomski indikatori su zabrinjavajući jer je Hrvatska, uz Cipar, jedina država članica EU-a kojoj se prognozira pad BDP-a u ovoj godini. Javni dug raste iako je još uvijek na razini drugih zemljama regije, a ulaskom u Proceduru prekomjernog deficita se očekuje njegovo zauzdavanje. Stabilna stopa inflacije i tečaj kune, kao i dobra kapitaliziranost bankarskog sektora zahvaljujući anticikličkoj monetarnoj politici HNB-a neke su od pozitivnih strana za potencijalne ulagače.

Bajić je istaknuo kako je unatoč problemima na ZSE-u došlo do diversifikacije i kako se više ne vrti sve oko dionica INA-e i HT-a, već ima i drugih jakih tvrtki.
Inače, na konferenciji se ulagačima predstavilo 7 hrvatskih i 7 slovenskih izdavatelja sa ZSE-a i LJSE-a, a to su: Atlantic Grupa, Ericsson Nikola Tesla, Gorenje, HT, INA, Končar, Krka, Ledo, Luka Koper, Petrol, Podravka, Pozavarovalnica Sava, Telekom Slovenije i Zavarovalnica Triglav. Sudjelovala su i 24 investicijska društva i banke, a 48 analitičara i investitora iz Hrvatske, Slovenije, Danske, Finske i Velike Britanije je održalo oko 150 individualnih sastanaka s našim i slovenskim kompanijama.