Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj za prošlu godinu iznosi 19,4 posto, a u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bilo 29,3 posto osoba, potvrdio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS) koji je objavio konačne rezultate pokazatelja siromaštva u 2014. godini.

Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a takvih je 19,4 posto stanovnika Hrvatske. To je ista stopa kao što je DZS objavio u svojim prvim podacima, objavljenim krajem rujna, a nešto niža nego godinu prije, s obzirom da je 2013. stopa rizika od siromaštva, prema konačnim statističkim podacima za 2013. godinu, iznosila 19,5 posto. 

Po podacima DZS-a, koji se temelje na anketi o dohotku stanovništva, prag rizika od siromaštva lani je za jednočlano kućanstvo iznosio 23.760 kuna, što bi mjesečno bio iznos od 1.980 kuna, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio je 49.896 kuna ili mjesečno 4.158 kuna.

Statistički pokazatelj osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2014. u Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 29,3 posto osoba (2013. godine 29,9 posto).

Na stopu rizika od siromaštva značajan utjecaj imaju socijalni transferi građanima. Kada bi se socijalni transferi izuzeli iz dohotka onda bi postotak osoba u riziku od siromaštva s osnovnih 19,4 posto skočio na 29,9 posto. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, stopa rizika od siromaštva skače na 45,2 posto.

DZS u konačnim rezultatima ne daje usporedbe s prijašnjim godinama, ali iznosi podatak o stopi rizika od siromaštva određenoj prema pragu rizika od siromaštva iz 2012. Taj pokazatelj uzima u obzir promjene u troškovima života i izračunat je na temelju deflacioniranog praga rizika od siromaštva iz 2012.

"Ta je stopa u 2014. iznosila 21 posto i upozorava na smanjenje životnog standarda i veći broj osoba u riziku od siromaštva u 2014. u odnosu na 2012., kada je stopa rizika od siromaštva bila 20,4 posto", ističu statističari.

Najugroženiji stariji i nezaposleni

Statistika pokazuje i da je stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u prošloj godini najviša kod osoba u dobi 65 i više godina - 23,1 posto. U toj je dobnoj skupini najveća razlika i prema spolu, kod žena sa 65 i više godina iznosi 24,6 posto, a kod muškaraca 20,8 posto.

Najniža stopa rizika od siromaštva je za osobe u dobnoj skupini od 25 do 54 godine i iznosi 17 posto.

Prema najčešćem statusu u aktivnosti, u 2014. je stopa rizika od siromaštva najviša za nezaposlene osobe i iznosi 43,2 posto, a najniža za zaposlenike, 4,7 posto.

Stopa teške materijalne deprivacije pokazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u prošloj godini iznosi 13,9 posto.

Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava. Statistika za prošlu godinu pokazuje kako gotovo svaka deseta osoba, točnije njih 9,7 posto, živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, njih 12,7 posto u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, a 29,1 posto je osoba koje žive u kućanstvima koja su u zadnjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem računa za režije.

Podaci iz ankete pokazuju i kako 70,1 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva, a 63,7 posto u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava. Oko dvije trećine osoba (66,3 posto) živi u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje.

Anketa pokazuje i da više od trećine osoba, njih 35,7 posto, živi u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a čak četvrtina ili 25,2 posto njih u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem. U kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama živi 30,6 posto osoba, a najmanji je postotak osoba koje žive u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem, njih samo 0,2 posto.

Hrvatska među zemljama EU osma po stopi rizika od siromaštva

DZS u priopćenju iznosi i usporedbu nekih pokazatelja između zemalja Europske unije, a prosječna je stopa rizika od siromaštva za EU28 lani iznosila 17,2 posto.

Prema tome, Hrvatska je sa stopom od 19,4 posto u skupni zemalja s iznadprosječnom stopom rizika od siromaštva te je osma zemlja po visini stope.

Naime, najvišu stopu rizika od siromaštva 2014. imala je Rumunjska (25,4 posto), a slijede Španjolska (22,2 posto), Grčka (22,1 posto), Bugarska i Estonija (21,8 posto) te Letonija (21,2 posto). Stopa rizika od siromaštva u Portugalu je bila 19,5 posto, a osma je Hrvatska sa stopom od 19,4 posto. 

Najniže su, pak, stope rizika od siromaštva zabilježene u Češkoj (9,7 posto), Nizozemskoj (11,6 posto), Danskoj (11,9 posto), Slovačkoj (12,6 posto) i Finskoj (12,8 posto).