Središnje banke prošle su godine kupile čak 477,2 tone zlata, što je druga najveća količina u posljednjih 50 godina, pokazuju objavljeni podaci World Gold Councila.

To je za 17% više u odnosu na prošlu godinu, a s obzirom na prosječnu cijenu zlata procjenjuje se da su potrošile ukupno 19,4 milijarde dolara.

Središnje banke u posljednjih pet godina ponovno su se vratile povećanju zlatnih rezervi, čime je prekinut trend prodaje koji je trajao od kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća.

Najviše zlata kupuju zemlje u razvoju, koje žele popuniti svoje rezerve, te se očekuje da će potražnja za zlatom iz tog sektora i dalje ostati visoka.

Rusija je bila najveći kupac, dok je sa druge strane Ukrajina imala najveće prodaje, nakon što se intenzivirao sukob na istoku te zemlje.

Ruske zlatne rezerve na najvišoj su razini od 1993. godine, nakon što su prošle godine kupili čak 173 tone, kako bi diverzificirali inozemne rezerve i neutralizirali problem likvidnosti rublje.

Zlato im sada čini 12% ukupnih inozemnih rezervi, što je i dalje znatno manje u odnosu na zapadne zemlje, poput Njemačke i SAD-a koji su na vrhu ljestvice sa 70% rezervi u zlatu.

Prema podacima iz izvješća, Ukrajina je prodala 19 tona zlata, dok su Kazakhstan i Irak kupili po 48 tona.