Time je i u 2016. godini nastavljen višegodišnji trend smanjivanja broja zaposlenih u industriji. Na godišnjoj razini, naime, pad broj zaposlenih, prema podacima iz ranije objavljenih statističkih izvješća DZS-a, gotovo se neprekidno bilježi još od studenog 2007. godine.

Prekid tog trenda bilježi se samo u srpnju i kolovozu prošle godine, kada se broj zaposlenih na godišnjoj razini nije mijenjao, odnosno iskazan je nulti indeks. Tijekom svih ostalih lanjskih mjeseci na godišnjoj se razini broj zaposlenih smanjivao, i to u rasponu od 0,2 posto u veljači do 0,6 posto u studenom.

No, lanjski prosinac je i četvrti mjesec zaredom u kojem službena statistika bilježi pad broj zaposlenih u hrvatskoj industriji i na mjesečnoj razini. U prosincu 2016. je, naime, u industriji bilo zaposleno 0,5 posto manje osoba nego mjesec ranije.

To je ujedno i najviša stopa smanjenja njihovog broja u ta četiri uzastopna mjeseca - u rujnu je pad iznosio 0,1 posto, u listopadu 0,2, a studenom 0,3 posto.

Na razini cijele 2016. godine, u usporedbi s 2015., broj zaposlenih ukupno je smanjen za 0,4 posto.

U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava više od 91 posto ukupnog broja zaposlenih u domaćoj industriji, lani je bilo 0,2 posto manje zaposlenih, uz istodobno rast proizvodnosti rada za 5,8 posto.

U okviru prerađivačke industrije, tijekom prošle godine je najznačajnije, za 7,9 posto, porastao broj zaposlenih u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica. Po nešto višim stopaama rastao je i broj zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda (6,8 posto), namještaja (4,4 posto), proizvoda od gume i plastike (4,2 posto) te računala i električnih i optičkih proizvoda (3,8 posto).

Istodobno, najveći pad, za 15,5 posto, zabilježen je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda. No, riječ je o djelatnostima koje u ukupnoj zaposlenosti u industriji sudjeluju s manje od 5 posto. U prehrambenoj industriji, čiji je udio najveći i iznosi više od 15,5 posto, broj zaposlenih je prošle godine bio manji za jedan posto u odnosu na 2015.

Podaci o proizvodnosti rada pokazuju, pak, da je u rudarstvu i vađenju proizvodnost rada lani rasla za 4,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 7,8 posto.