Od 11. do 14. rujna u Zadru održan je 8. Rusko-balkanski bankarski forum, događaj iznimno važan za razvoj investicijske klime u Hrvatskoj. Službena tema događaja bila je Nova arhitektura bankarskog sistema Rusije: njezina konkurentnost u regiji Središnje i Istočne Europe. Ipak izlagači, mimo aktualnih tema za stručnjake bankarskog sektora, nisu mogli zaobići glavnu temu danas - ′′vojne sankcije′′ Zapada i Rusije.
Službeni dio događaja otvoren je pozdravnim govorom Roberta Markarjana, veleposlanika Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj. Bio je oprezno pesimističan u svojoj ocjeni situacije, prenosi Ruski vjesnik.

′′Razina sukoba SAD-a, Europe i Rusije danas zaista prelazi sve granice, i to je jako tužno. Nadam se da će na kraju prevladati zdravo, konstruktivno mišljenje. No, iskreno govoreći, nisam veliki optimist po pitanju toga da će se situacija u dogledno vrijeme promijeniti na bolje′′.

Uzimajući u obzir da se službeno otvaranje foruma poklopilo sa činjenicom da je SAD uveo još jedan paket sankcija koji se u značajnoj mjeri tiče bankarskog sektora, oprezni pesimizam gospodina Markarjana postao je glavna tema događaja. Ipak već u sljedećem referatu Luke Burilovića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore, rasprava je dobila optimističniji ton. Burilović je naveo podatke za 2013.: po obujmu izvoza za Hrvatsku Rusija zauzima 7. mjesto među svim partnerima, po obujmu uvoza - 6. mjesto. Ukupni obujam trgovinskih poslova naših država dostignuo je razinu od milijarde i 438 milijuna dolara, od kojih je izvoz iz Hrvatske u Rusiju iznosio 377 milijuna, a uvoz iz Rusije - milijardu i 60 milijuna. Tendencija obećava da će sljedeće godine te brojke samo rasti.

Garegin Tosunjan, predsjednik Udruženja ruskih banaka, započeo je svoje izlaganje s jednim opreznim sudom: posljednjih godina ekonomija Rusije, blago rečeno, ne pokazuje najbolje pokazatelje rasta. Brojke gotovo da pokazuju stanje stagnacije. I u tim uvjetima jedan od stimulansa ekonomije, jedan od izvora rasta moglo bi biti prije svega financiranje novih projekata, odnosno investicije. Gotovo po svim glavnim pokazateljima u ruskoj ekonomiji 2013. godina zaostaje za pokazateljima razdoblja prije krize - od 2006. do 2007. No pritom bankarski sistem Rusije je neto-kreditor vanjskog svijeta, kao i čitava ekonomija. Konkretno govoreći, SAD je dužan Rusiji 14, 2 milijardi dolara, dok je Rusija SAD-u dužna samo 2,2 milijarde dolara. S Njemačkom pozitivni kreditni balas Rusije iznosi 13,1 milijardi prema 9, 9 milijardi, s Austrijom - 12, 1 prema 5,3, a s Velikom Britanijom - 27,6 prema 26,2.

Stabilnost je bila glavna tema izlaganja Vasilija Pozdiševa, zamjenika predsjednika Banke Rusije. Bez obzira na sav politički rizik, na vanjski pritisak i pritisak unutarnjih makroekonomskih problema, bankarski sistem Rusije spreman je raditi u nastalim uvjetima te ispunjavati svoje funkcije ′′krvotoka′′ ekonomije. Gospodin Pozdnišev je u jednom od dijapozitiva svoje prezentacije prikazao najkritičniji scenarij razvoja Ruske ekonomije na primjeru brojki (recimo, da u 2015. cijena nafte padne do 60 dolara za barel). Naravno, mogućnost takvog ogromnog pada vrijednosti nafte nitko ne razmatra ozbiljno - to su samo teoretske računice. No čak i takav scenarij, koji se može nazvati katastrofalnim ne samo za Rusiju nego i za čitav svijet, doveo bi do toga da bi bankarski sektor Rusije zatvorio 2015. godinu s nultnom stopom prihoda. Drugim riječima, ekonomija neće propasti, a ono najgore što očekuje Rusiju u tom slučaju jest to da bankari neće imati nikakav prihod.