"Prihodi u turizmu prošle godine su iznosili ukupno oko 10 milijardi eura, što uključuje prihode i od stranih i od domaćih turista, a do kraja ove godine mogli bi se povećati za 5 do 7 posto u odnosu na te lanjske. To su konzervativne procjene, što znači da bi porast prihoda za ovu godinu mogao biti i veći", objasnio je Cappelli na konferenciji za novinare u Ministarstvu turizma na kojoj je predstavio rezultate turističkog prometa za osam mjeseci i kolovoz.

Istaknuo je i kako su za odličan ovogodišnji turistički rezultat zaslužni dobra priprema sezone, investicije i privatnog i javnog sektora, angažman svih djelatnika u turizmu te drugih povezanih djelatnosti, prometa, trgovine i ostalih.

Dobrim je rezultatima, dodaje, pridonio gotovo svaki mjesec ove godine, kao i kolovoz u kojem je 4,4 milijuna turista ostvarilo gotovo 32 milijuna noćenja, što su porasti od po 6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

"I najave za posezonu su odlične te je moguće da ćemo se do kraja godine po prvi put u hrvatskoj povijesti približiti brojci od sto milijuna noćenja. Uz to, na godišnjoj razini očekujemo viši turistički porast od europskog prosjeka", rekao je Cappelli.

I direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić ističe kako su trendovi za posezonu pozitivni, pogotovo u rujnu, u kojem je trenutno popunjenost kapaciteta još uvijek visoka.

"Ljetni dio turističke godine ispunio je očekivanja s visokim stopama rasta, a kako i ovih dana u Hrvatskoj boravi više od 500 tisuća turista vjerujemo u nastavak trenda", rekao je Staničić, dodajući i da su pripreme za iduću godinu već krenule i da su očekivanja slična.

Najavio je do kraja ove godine kampanje i za domaće i za strana tržišta, pogotovo pred Božić, kao i nastupe na četiri velika sajma u Europi, kojima će se pojačati promocija za određene segmente turizma, poput nautike i kongresa. Do kraja godine će trajati i natječaj za strateške projekte za suradnju s avioprijevoznicima, od kojeg očekuje da će Hrvatsku već od iduće godine znatno bolje pozicionrati kao aviodestinaciju.

Po iznijetim podacima, u kolovozu su, od ukupnih 4,4 milijuna turista, nešto malo više od 4 milijuna bili stranci, koji su ostvarili 28,2 milijuna noćenja, što je po 6 posto više nego u lanjskom kolovozu.

Poraste bilježe i domaći turisti, kojih je u kolovozu bilo 1,4 posto više, a njihovih noćenja 8 posto više.

Po regijama, najviše turističkih noćenja je bilo u kolovozu u Istri (8,6 milijuna), potom na Kvarneru (6,1 milijun) te u u Splitsko-dalmatinskoj županiji (6 milijuna). Slijede Zadarska županija (gotovo 5 milijuna), Šibensko-kninska (2,4 milijuna), Dubrovačko-neretvanska (2,2 milijuna), Ličko-senjska (1,5 milijuna) te Zagreb (250 tisuća noćenja u kolovozu).

Zanimljivost je da su i brojne kontinentalne županije u kolovozu zabilježile poraste noćenja, neke i iznad 10 posto.

Među gradovima i općinama kolovoški turistički ′prvaci′ su Rovinj, Medulin, Poreč, Dubrovnik, Umag i Crikvenica.

Iz inozemstva najviše noćenja ostvarili su Nijemci, Slovenci, Talijani, Poljaci i Austrijanci, dok je po vrstama smještaja najviše turista noćilo u domaćinstvu, potom u kampovima i hotelima, a porasti su zabilježeni i s noćenjima u nautičkim lukama.