U prvom ovogodišnjem izdanju RBAnaliza, u kojem analitičari Raiffeisen banke najavljuju u 2012. novu recesiju, odnosno godišnji pad BDP-a od jedan posto, novoj Vladi se predviđa težak zadatak pokretanja oporavka u uvjetima nepovoljnih kretanja na vanjskim tržištima.

Eurozona se kreće prema drugom valu recesije s dvostrukim dnom. Ujedno se zaoštravaju uvjeti poslovanja europskih financijskih institucija s posljedičnim smanjenjem ponude kapitala za tržišta višeg rizika. Mogućnost pada kreditnog rejtinga Hrvatske u razred ispod investicijskog (junk) odražava se na manju dostupnost kapitala i povećanje cijene zaduživanja. Prije usvajanja proračuna Vlada ne može niti započeti pripreme za novo izdanje obveznica, navode analitičari RBA.

Produljena recesija opterećena dubokim strukturnim problemima hrvatskoga gospodarstva, pogoršanje vanjskog okružja i prijetnja pada kreditnog rejtinga tri su osnovna čimbenika koja opisuju okružje u kojem Vlada mora donijeti državni proračun za 2012. On će se usvojiti najranije u veljači, a u RBA-u već sada predviđaju da bi prvi rebalans mogao biti tijekom ljeta.

"Struktura proračuna i visina deficita koje će predložiti Vlada ključni su za očuvanje rejtinga i za dokaz opredjeljenja u provedbi neophodnih reformi. U protivnome uravnoteženje javnih financija tražit će se u monetarnom popuštanju s izvjesnim smanjenjem financijske stabilnosti", navodi se u Analizi.

Osim načelnog stava o nužnosti rezanja rashoda detalji vladinog plana su nepoznati, i u pogledu visine i u pogledu strukture. Analitičari upozoravaju da i dalje ostaje nejasno na koji način i kojim intenzitetom će fiskalna konsolidacija zahvatiti rashodnu stranu.

Barem zasad izglednije je zadiranje u prihodnu stranu proračuna, poput povećanja PDV-a (koliko još uvijek je nepoznanica) i uvođenje više međustopa kako bi se zaštitile socijalno ugrožene kategorije građana i rasteretio dio gospodarstva poput turizma. Nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove neće se mijenjati do ulaska u EU 2013. Viši PDV donijet će snažnije pritiske na rast cijena unatoč izostanku potražnje, što dodatno može stvoriti prociklični učinak, ali i motivirati ponovnu praksu prekogranične kupnje. Najavu privatizacije preostaloga državnog portfelja (HPB, Croatia osiguranje) i prepuštanje tržišnoj utakmici treba promatrati kao sastavni dio tranzicijskog procesa. U RBA upozoravaju da se problem javlja ako se prihodi od privatizacije koriste za tekuću potrošnju umjesto za smanjivanje duga i produktivne investicije. U uvjetima smanjenih priljeva u državni proračun postoji upravo ta opasnost, a postavlja se i pitanje cijene društava obuhvaćenih privatizacijom.

Najavljeno rasterećenje najnižih dohodaka (do 3.000 kuna) odnosno njihovo neoporezivanje za sobom povlači nekoliko činjenica. Kratkoročno ova mjera ispunjava redistribucijsku i socijalnu ulogu fiskalne politike, ali istodobno potiče poreznu evaziju i sivu ekonomiju. S druge strane nema najave jasnih mjera za racionalizaciju i podizanje učinkovitosti socijalnih izdataka proračuna, koji uz naknade zaposlenicima čine gotovo 70% ukupnih rashoda proračuna opće države.

Naposljetku, analitičari se pitaju u kojem vremenskom horizontu kreatori promišljaju ekonomske politike.

„Kratkoročno i statički gledano sve navedeno, mjere mogu poboljšati sliku državnih financija, ali bez fiskalne konsolidacije na rashodnoj strani srednjoročno do dugoročno to znači gašenje požara i nastavljanje starog obrasca, kojim se pritiscima na porezni sustav pokriva manjak u državnoj blagajni", zaključuju u RBA.