U proteklih šest mjeseci otkako traje američko-izraelski rat s Iranom vlade diljem Europe i Azije rade na ubrzanju izgradnje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bi smanjile ovisnost o uvozu fosilnih goriva, pružajući time novi poticaj globalnoj energetskoj tranziciji.

Vlade od Južne Koreje i Tajlanda do Europske unije obećale su povećati financiranje u segmentu obnovljivih izvora energije budući da je zbog praktički zatvorenog ključnog Hormuškog tjesnaca prekinuta petina globalnih isporuka nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Je li taj sukob potaknuo tranziciju prema čistoj energiji? Evo nekoliko načina za mjerenje tog utjecaja, naveo je Reuters u analizi objavljenoj ovog tjedna. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora naglo raste diljem svijeta, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) očekuje da će ona ove godine prvi put postati glavni izvor električne energije.

Od početka rata, krovni solarni sustavi dobili su na privlačnosti zbog njihove brze i jeftine ugradnje. Na Filipinima visoke cijene električne energije, uzrokovane skupljim uvoznim gorivom, potiču kućanstva i tvrtke na prelazak na solarnu energiju, dok program subvencija za baterije potiče ponovni procvat krovnih solarnih sustava i u Australiji.

Potražnja za krovnim solarnim sustavima također je porasla u Europi od početka rata. Međutim, raste i upotreba ugljena. Zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca i činjenice da obnovljivi izvori još uvijek ne mogu jamčiti neprekidnu opskrbu energijom, očekuje se da će rasti proizvodnja iz termoelektrana na ugljen, premda predviđeni rast proizvodnje iz obnovljivih izvora od 8,5 posto u ovoj godini, prema prognozi IEA, znatno nadmašuje rast od 1,4 posto kod one sagorijevanjem ugljena.

U SAD-u, čiji se predsjednik Donald Trump protivio zelenoj energiji, proizvodnja iz obnovljivih izvora porasla je za 10 posto u prvoj polovini ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Unatoč naglom rastu proizvodnje iz obnovljivih izvora, IEA očekuje da će emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene ove godine porasti za 1,1 posto i dostići rekordnu razinu od 14,2 milijarde tona. Za 2027. godinu IEA predviđa pad proizvodnje energije sagorijevanjem ugljena za 0,7 posto, ali i rast proizvodnje iz plinskih elektrana za 1,5 posto u odnosu na ovogodišnje razine. Za suzbijanje klimatskih promjena bit će potrebne još veće količine obnovljive energije te ulaganja u elektroenergetske mreže i sustave za pohranu energije.

Problemi u Hormuzu najviše pogodili Aziju

Azijska gospodarstva koja najviše ovise o nafti i plinu koji prolaze kroz Hormuški tjesnac pretrpjela su najsnažniji udar. Kina se snažno usmjerila na solarnu energiju, čija je proizvodnja u razdoblju između ožujka i srpnja rasla više od tri puta brže od proizvodnje sagorijevanjem ugljena. Indija, Vijetnam i Južna Koreja krenule su u suprotnom smjeru, koristeći više ugljena.

Neke europske zemlje također su zabilježile dodatnu potrošnju ugljena, ali IEA očekuje da će ove godine proizvodnja električne energije sagorijevanjem ugljena u EU nastaviti svoj desetljetni pad. Vijetnamska vlada u srpnju je objavila da razmatra gradnju više termoelektrana na ugljen kako bi osigurala opskrbu, unatoč obećanju na UN-ovom klimatskom summitu 2021. da neće graditi nove termoelektrane na ugljen nakon 2030. godine.

Većina svjetske nafte troši se kao gorivo za prijevoz u automobilima, kamionima, brodovima i zrakoplovima. Rat nije doveo do sloma te potražnje, ali je preokrenuo okvirne prognoze analitičara vezane uz rast potražnje.

Više cijene, smanjen zračni promet, slabija potrošnja u Kini i brže usvajanje električnih vozila znače da svijet sada vjerojatno troši manje nafte za prijevoz nego što se predviđalo prije rata. Goldman Sachs procjenjuje da je potražnja za benzinom pala za oko 20 posto tijekom vrhunca poremećaja u travnju, dok GL Consulting taj pad procjenjuje na bliže 15 posto.

Skuplje gorivo potaknulo je vozače na prelazak na električna vozila, a Kina, najveći svjetski proizvođač, ove je godine prvi put zabilježila vrijednost izvoza električnih vozila veću od 10 milijardi dolara. Prema analitičarima Bank of America, električni modeli činili su 63 posto maloprodaje osobnih automobila u toj zemlji u lipnju, što je porast u odnosu na udio od 53 posto godinu dana ranije. Analitičari te banke procjenjuju da elektrifikacija objašnjava otprilike trećinu kineskog pada uvoza sirove nafte od početka godine. Prodaja električnih vozila također je naglo porasla diljem Europe otkako je počeo rat jer su visoke cijene nafte povećale potrošačima troškove goriva.

Izgledi za energetsku tranziciju

Sve dok je Hormuški tjesnac zatvoren, vjerojatno će se zadržati visoke cijene nafte i plina, što jača argumente zemljama da ulažu u jeftinije, domaće obnovljive izvore energije i smanje svoju izloženost nestabilnim cijenama goriva. Ipak, teško je predvidjeti hoće li se otklon od nafte i plina dodatno pojačati.

„Promjena energetskog miksa jedne zemlje zahtijeva ulaganja, a više kamatne stope poskupjet će znatan početni kapital koji je potreban za obnovljive izvore energije i elektroenergetske mreže. Stoga, iako će trenutni sukob vjerojatno dugoročno pogodovati dekarbonizaciji, to nije jednosmjerna ulica", rekao je potpredsjednik i direktor odjela za izglede energetske tranzicije u tvrtki DNV, Sverre Alvik.

Mnoga velika azijska tržišta raspolažu značajnim zalihama plina i ugljena koje služe kao zaštita od poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka, a očekuje se i znatno veća opskrba ukapljenim prirodnim plinom (LNG) iz SAD-a u razdoblju od 2026. do 2030. godine.

„Kako se ova ponuda bude ostvarivala, LNG bi trebao postati pristupačniji azijskim tržištima ovisnima o uvozu, čime će se smanjiti poticaj za trajni prelazak s plina na druge izvore koji je potaknut isključivo trenutnim sukobom", izjavio je viši istraživač u tvrtki Aurora Energy Research, Victor del Carpio Neyra.