Drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je prosječna neto plaća isplaćena za srpanj ove godine na mjesečnoj razini, prema lipnju, nominalno niža za 1,6 posto. Nominalni rast od 0,8 posto ostvaren je u srpnju na godišnjoj razini.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ovogodišnji srpanj isplaćena je u zračnom prijevozu u iznosu od 9.758 kuna, dok je najniža isplaćena u proizvodnji odjeće u iznosu u iznosu od 3.390 kuna.

U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci prosječna mjesečna neto plaća iznosi 5.663 kune, što je u odnosu na isto razdoblje lanjske godine nominalno više 1,5 posto, a realno za 3 posto.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2016. iznosila je 7.646 kuna, što je nominalno 1,5 posto niže a realno 0,8 posto u odnosu na lipanj.

U odnosu na srpanj prošle godine ta je plaća nominalno viša za 1 posto, a realno za 2,5 posto.

Za razdoblje od siječnja do srpnja 2016. prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 7.736 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2015. nominalno više za 1,9 posto, a realno za 3,5 posto.

Podaci o prosječnoj srpanjskoj satnici pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za srpanj iznosila 33,12 kuna, što je u odnosu na lipanj 2016. više za 1,9 posto, a u odnosu na srpanj prethodne godine više za 9,2 posto.

U osvrtu na izvješće DZS-a, analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) poručuju da i u nastavku godine očekuju blagi rast plaća što će, uz nešto povoljnija kretanja na tržištu rada, omogućiti rast osobne potrošnje, čime će ona ostati važan generator gospodarskoga rasta.

Ističu kako će pritom, kako se ne bi narušila konkurentnost gospodarstva, trebati voditi računa o usklađenosti rasta plaća s rastom produktivnosti rada, na što upozorava činjenica da su u prvom polugodištu ove godine realne plaće rasle brže od rasta BDP-a.

„U srpnju se nastavlja  rast plaća na godišnjoj razini, iako nešto usporenijom dinamikom nego početkom godine, što će pridonijeti povećanoj potrošnji i u konačnici ukupnoj gospodarskoj aktivnosti, ali pritom treba voditi računa o mogućnosti narušavanja odnosa između rasta plaća i produktivnosti", zaključuje Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.