Službena statistika pokazuje da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u studenom na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad, niže za jedan posto.

No, isključe li se cijene energije, proizvođačke su cijene u industriji u studenom u odnosu na listopad ostale na istoj razini, dok su na godišnjoj razini, prema studenom lani, snižene za 1,5 posto.

Podaci DZS-a govore da su na mjesečnoj razini cijene na domaćem tržištu niže za 1,2 posto, a na inozemnim tržištima za 0,6 posto. Na godišnjoj razini cijene su na domaćem tržištu pale za 3,1 posto, a na inozemnom tržištu za 2,6 posto.

Pritom je na domaćem tržištu nastavljen pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini koji neprekidno traje od kolovoza 2013. godine, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.

Prema glavnim industrijskim grupama, u studenom su prema listopadu rasle cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,3 posto.

Cijene energije su pak smanjene za 3,8 posto, intermedijarnih proizvoda za 0,2 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,2 posto, dok su cijene kapitalnih proizvoda ostale na istoj razini.

Na godišnjoj razini, prema studenom lani, cijene kapitalnih proizvoda u jedanaestom su mjesecu ove godine bile više za 0,3 posto, dok su cijene energije pale za 6,9 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,6 posto, intermedijarnih proizvoda 3,1 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto.

Promatrano prema djelatnostima, na mjesečnoj su razini cijene rasle u rudarstvu i vađenju, za 0,8 posto. Istodobno su cijene u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji pale za 1,2 posto, u prerađivačkoj industriji za 1,1 posto, dok su u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša ostale na istoj razini kao i u listopadu.

Na godišnjoj su razini proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju u studenom pale za najvećih 13,7 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji smanjene su za 5,8 posto, u prerađivačkoj industriji za 2,2 posto, dok su u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša porasle za 0,2 posto.

"I do kraja godine očekujemo nastavak negativnih stopa promjene proizvođačkih cijena na godišnjoj razini, što je prvenstveno posljedica uvezenih deflacijskih pritisaka zbog niskih cijena energenata na inozemnim robnim tržištima. Polagani i blagi oporavak cijena na svjetskih robnim tržištima, prije svega sirove nafte i hrane, trebao bi se preliti i na domaće cijene koje bi se u godini pred nama trebale vratiti k pozitivnim vrijednostima", zaključuju analitičari RBA.