U svom priopćenju nakon sjednice na kojoj je razmatralo prijedlog izvještaja o izvršenju državnoga proračuna za prvo polugodište 2020. godine, Povjerenstvo podsjeća da je u proljeće zbog izvanrednih okolnosti uslijed epidemije bolesti Covid-19 privremeno odgođena primjena numeričkih fiskalnih pravila u Hrvatskoj i EU. U takvim okolnostima, ističu, njihova je zadaća pratiti ostvarenje i izvršenje makroekonomskih i proračunskih projekcija te analizirati aktualno stanje i srednjoročnu i dugoročnu održivost javnih financija.

Povjerenstvo je utvrdilo da se predviđene makroekonomske projekcije za ovu godinu, koje predstavljaju podlogu izmijenjenog proračuna, ostvaruju, ali s nešto drugačijom dinamikom. S jedne strane, gospodarski pad u drugom tromjesečju bit će djelomično kompenziran nešto boljim gospodarskim rezultatima od očekivanih kretanja u trećem tromjesečju 2020. Međutim, kako navode, suprotno proračunskim projekcijama, ostvaruju se rizici produljenja trajanja pandemije i u drugoj polovini godine i to s tendencijom ubrzanja, čime je normalizacija sustava i snažniji gospodarski oporavak odgođen za iduće razdoblje.

U takvim bi se uvjetima planirani gospodarski pad od 9,4 posto, na kojem se temelji i procjena proračunskih prihoda, ipak mogao i ostvariti, ali su zabrinjavajući povećani rizici za planirani oporavak u 2021. godini, navodi se u priopćenju.

Prema podacima o izvršenju državnog proračuna u prvoj polovini godine, unatoč poduzetim mjerama kao što su privremeni otpis uplate poreza i dane subvencije, prihodi se državnog proračuna dobro ostvaruju, prvenstveno uslijed dobrih rezultata iz prvog dijela turističke sezone, čime bi se i ukupno planirani proračunski prihodi na razini cijele 2020. mogli također ostvariti, ocjenjuju.

Na drugoj strani, Vladine su fiskalne mjere na strani rashoda utjecale na nešto veći rast rashoda. No, uz pretpostavku korištenu prilikom pripreme izmjena i dopuna državnog proračuna iz svibnja 2020., u drugoj polovini godine trebalo bi doći do postupnog ukidanja većeg dijela tih fiskalnih mjera, što bi smanjilo pritisak na rashode, napominju u Povjerenstvu.

Upozoravaju da nitko u ovome trenutku ne zna koliko će pandemija trajati, a što duže traje mogla bi zahtijevati i produljenje trajanja postojećih ili čak i uvođenje novih mjera na strani rashoda. Unatoč takvoj nesigurnosti i okolnostima, predviđeni manjak državnog proračuna i dalje bi se mogao ostvariti, smatraju.

Povjerenstvo zamjećuje i da snažno predfinanciranje utječe i na velik porast javnog duga u prvoj polovini godine. Navodi da su rezultati ekonomskog rasta i fiskalne konsolidacije iz prethodnog razdoblja, povoljne vanjske okolnosti te velik otkup državnih obveznica od strane Hrvatske narodne banke pridonijele povoljnim uvjetima financiranja i potvrdi investicijskog rejtinga Hrvatske bez da se zaduživanje odrazilo na premiju rizika.

Međutim, upozoravaju da visoka razina javnog duga ograničava prostor za djelovanje fiskalne politike u uvjetima krize, zbog čega će u budućem razdoblju naglasak morati biti na fiskalnim instrumentima i nužno potrebnim
reformama u okviru javnog sektora.

U tim uvjetima, napominju, potrebno je veću pažnju posvetiti kvaliteti javnih financija i njihovoj strukturi, koncentriranju na mjere koje će što učinkovitije pomoći u borbi protiv negativnih posljedica pandemije te očuvanju i povećanju gospodarskog potencijala nužnog za dugoročnu fiskalnu održivost.

Sve ovo treba imati na umu i prilikom donošenja novih fiskalnih mjera za ovu i iduću 2021. godinu, ali i prilikom programiranja investicija i reformi u Nacionalnom planu oporavka, zaključuje se u priopćenju Povjerenstva.

Vlada je uputila 10. rujna polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna u Sabor. Prema tom izvještaju, manjak konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji u prvom polugodištu je iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

Ukupni prihod u tom je razdoblju ostvaren u iznosu od 60,4 milijardi kuna što je na međugodišnjoj razini pad od 7,2 posto, dok su ukupni rashodi iznosili su 77,1 milijardu kuna, što je povećanje od 10,1 milijardu kuna ili 15,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Tako je manjak državnog proračuna u prvom polugodištu iznosio 16,7 milijardi kuna, a kad se dodaju izvanproračunski korisnici te lokalna i regionalna samouprava 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

BDP je realno pao za 7,8 posto u prvom polugodištu ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.