Protekle subote obilježena je 25.godišnjica pada Berlinskog zida. Taj događaj je i najsnažniji simbol raspada Sovjetskog saveza i kraja komunizma u Europi.

U sljedećih 25 godina politički i ekonomski sistemi u Europi prolazili su kompletne transformacije, pljačke, privatizacije, napretke... Nezavisni ekonomski analitičarski institut Capital Economics objavio je svoja istraživanja o 11 zemalja koje su se ranije nalazile iza Željezne zavjese. Zanimljivo je vidjeti koje su napredovale, koje nazadovale, te kako Hrvatska stoji u usporedbi sa njima. U ovom istraživanju analizirane su: Poljska, Bugarska, Češka, Slovačka, Ukrajina,Rumunjska, Estonija, Mađarska, Litva, Latvija, Rusija i Ukrajina, a evo nekoliko zanimljivih činjenica o njihovoj ekonomiji danas i prije 1989.godine.

1.Od 1989. do 2013. BDP Poljske narastao je za ogromnih 120 posto, dok je Ukrajina najveće gubitnica. Naime, njen BDP je manji nego u razdoblju prije 1989 godine. Slovačka, Estonija i Češka imaju vrlo dobar rast, a Rusija i Latvija tek nešto iznad 10 posto.

2.U prvom desetljeću nakon pada zida recesija u zemljama Istočnog bloka bila je na svome vrhuncu. No, ulaskom u 21.stoljeće situacija se naglo promijenila, te su većine tih zemalja doživjele ekonomski boom.

3.Ukrajina je zemlja koja je doživjela najveći ekonomski kolaps u devedesetima. Rusija također 90-te ne pamti po dobrome, iako je kriza bila nešto podnošljivija nego kod njihovih zapadnih susjeda. Poljska je jedina zemlja od navedenih jedanaest i u prvih deset godina kapitalizma ostvarila dobit. Ona stoji za glavu iznad ostalih regionalnih konkurenata, te je pravi primjer uspješnog ekonomskog poslovanja- tvrde Neil Shering i William Jackson iz Capital Economicsa.

4.BDP zemalja bivšeg Istočnog bloka rastao je dvostruku brže od zapadno Europskog između 2000. i 2008. godine. Jedino su južna i istočna Azija zabilježila veći rast.

5.Sovjetski savez mnogo je zaostajao u ekonomskom razvoju i BDP-u na odnosu na zapadnu Europu, Ameriku, istočnu i južnu Aziju, te Južnu Ameriku. Razlika u napretku sa zapadnom Europom i Sjedinjenim Američkim Državama posebno je bila vidljiva tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća.

6.Prosječan godišnji prihod po glavi stanovnika ovih 11 zemalja povećao se od 1990. do danas sa 3.000 dolara do 10.000. Najbolje žive stanovnici Češke i Slovačke, gdje danas u prosjeku zarađuju 25 000 dolara. godiišnje. Znatno slabije žive u Rumunjskoj i Bugarskoj, sa 18 odnosno 16 tisuća dolara , a očekivano najslabije u Ukrajini sa tek 9 tisuća dolara godišnje.

7.Privatni sektor koji je prije devedesetih činio zanemariv udio u ukupnoj domaćoj proizvodnji zemalja Istočnog bloka danas ima veći udjel u ukupnom BDP-u nego što je to slučaj sa zemljama na zapadu Europe. To je najistaknutije u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj gdje on čini čak 80 posto BDP-a.

8.Također, strane investicije koje su pod komunizmom bile gotovo nepostojeće, u posljednjih 20 godina su eksplodirale. Tako su se u Bugarskoj povećale za čak 100 posto, u Estoniji nešto manje od 90 posto, doksu najmanje prisutni u Rusiji kojoj su domaći kapital i tamošnji bogati investitori dovoljni, sa samo 20 posto.

9.Izvoz iz ovih zemalja, također je rapidno skočio. Niti financijska kriza nije usporila taj rast, zaključuje istraživanje Capital Economicsa.