Državni zavod za statistiku objavit će u petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, a većina makroekonomista procjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo poraslo drugi kvartal zaredom, čime bi se definitivno potvrdilo da je, nakon šest godina, izašlo iz recesije.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pritom njih petoro očekuje rast između 0,2 i 0,3 posto, jedan stagnaciju, a dvoje pad od 0,2 do 0,3 posto.

Pokažu li se njihove procjene točne, bilo bi to drugo tromjesečje zaredom kako BDP raste, s obzirom da je u posljednjem tromjesečju prošle godine porastao 0,3 posto. Bila bi to i definitivna potvrda da je gospodarstvo, nakon šest godina, izašlo iz recesije.

Rastu izvoz, proizvodnja i maloprodaja

"Gotovo svi visokofrekventni podaci pokazuju pozitivna kretanja u prvom kvartalu, no ostaje činjenica da su ta pozitivna kretanja prvenstveno potaknuta oporavkom inozemne potražnje, odnosno izvozom dobara i usluga", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Prema podacima DZS-a, Hrvatska je od siječnja do ožujka izvezla roba u vrijednosti 19,3 milijarde kuna, što je 7,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

To se ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao 4,5 posto, dosegnuvši 31,8 milijardi kuna.

Većina makroekonomista ukazuje i na blago, ali stabilno jačanje potrošnje. U ožujku je promet u trgovini na malo realno porastao osmi mjesec zaredom, a tako dugi niz rasta potrošnje nije zabilježen još od 2007. godine.

Procjenjuje se da je u prva tri mjeseca trgovina na malo porasla 1,7 posto na godišnjoj razini.

"Očekujemo da je osobna potrošnja pozitivno pridonijela BDP-u pod utjecajem poreznog rasterećenja osobnog dohotka, pada cijena nafte i porasta broja dolazaka inozemnih turista", navodi se u anketi Hine.

No, nisu svi suglasni da je osobna potrošnja, najveća sastavnica BDP-a, potaknula rast gospodarstva.

"Domaća potražnja još uvijek ′grebe po dnu′, a iako se određeni pozitivni pomaci vide kod trgovine na malo, oni su još uvijek ograničenog djelovanja, s obzirom na niske razine na kojim se osobna potrošnja nalazi", navodi jedan od makroekonomista.

Pozitivno bi na BDP mogao utjecati rast industrijske proizvodnje, premda je posljednjih mjeseci usporio. Prema kalendarski prilagođenim indeksima DZS-a, u prvom kvartalu proizvodnja je porasla 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u prethodnom kvartalu skočila više od 3 posto na godišnjoj razini.

Slabost investicija i državne potrošnje

S druge strane, negativno bi na BDP mogli utjecati pad investicija i državne potrošnje.

"Daljnji pad kapitalnih investicija i državne potrošnje mogao bi i dalje ograničavati rast BDP-a", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

I ostali upozoravaju na pad investicija, na što, među ostalim, ukazuje slabost građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prva dva mjeseca ove godine obujam građevinskih radova bio je, prema izvornim indeksima, 3,2 posto manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Ostajemo pesimistični oko kratkoročnog potencijala stabilizacije investicija, gdje negativan uteg predstavlja potreba provođenja fiskalne konsolidacije kod javnih poduzeća, te još uvijek limitiran utjecaj apsorpcije EU fondova na samu dinamiku investicija", navodi se u anketi Hine.

Kada se zbroje svi pozitivni i negativni utjecaji na BDP, većina makroekonomista očekuje rast gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju, ali manji nego u prethodnom kvartalu.