U odnosu na studeni lani, građevinska aktivnost u prosincu je porasla za 3 posto.

Prema kalendarski prilagođenim podacima, na međugodišnji rast građevinskih radova u prosincu utjecao je rast obujma radova izvedenih na zgradama, i to za 10,5 posto, dok je na ostalim građevinama obujam radova istodobno povećan za 7,2 posto. Time se kontinuitet rasta aktivnosti građevinskog sektora na zgradama protegao na 14. mjesec zaredom.

Prema strukturi odrađenih sati na gradilištima, u prosincu prošle godine 46,1 posto radnih sati odrađeno je na zgradama, a 53,9 posto na ostalim građevinama. Od ukupnog broja odrađenih sati, 54,8 posto odrađeno je na novogradnjama, a 45,2 posto na ostalim radovima, podaci su DZS-a.

U cijeloj 2016., prema izvornim indeksima, obujam građevinskih radova povećan je za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. Pritom je na zgradama porastao za 8,9 posto, dok je na ostalim građevinama je smanjen za 2,3 posto.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) ističe da se je rast građevinske aktivnosti u 2016. godini nastavljen i u Europskoj uniji, i to treću godinu zaredom.

Privremeni podaci, koji su trenutno dostupni za 22 članice, upućuju na to da je građevinska aktivnost u EU prosječno porasla za 1,3 posto pri čemu je pad zabilježen u trinaest, a rast u devet zemalja.

Najizraženiji pad aktivnosti, navode iz HGK, prošle je godine zabilježen u Mađarskoj (-18,8 posto), Latviji (-17,9 posto), Sloveniji (-17,8 posto), Poljskoj (-14 posto) i Slovačkoj (-10,6 posto), dok je istodobno aktivnost najviše porasla u Španjolskoj (5,1 posto), Nizozemskoj (7,3 posto) i Švedskoj (12 posto). Navedene zemlje su ujedno, prema trenutno raspoloživim podatcima, jedine zemlje s višim rastom od Hrvatske.

"U ovoj godini očekujemo zadržavanje i jačanje pozitivnih tendencija u kretanju građevinske aktivnosti iz prošle godine, poduprtih nastavkom gospodarskog rasta i investicijske aktivnosti privatnog i javnog sektora. Tome će znatnim dijelom pridonijeti nastavak investiranja u izgradnju i obnovu turističkih objekata te učinkovitije korištenje sredstava iz fondova EU, koje će rezultirati jačanjem građevinske aktivnosti na infrastrukturnim radovima te na projektima energetske obnove zgrada", zaključuje se u komentaru HGK.