Vlada je u srijedu novom uredbom o izračunu posebnog poreza na motorna vozila regulirala izračun toga poreza s obzirom na prosječne emisije ugljičnog dioksida, uz povećanje vrijednost vozila za koja se ne plaća vrijednosna komponenta tog poreza sa 150 tisuća na 200 tisuća kuna, na temelju čega bi auti trebali pojeftiniti.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila dvije uredbe iz trošarinskog sustava - o visini trošarine na energente i električnu energiju te o način izračuna i visini sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila.

I dok kod uredbe o trošarinama na energente i električnu energiju nema promjena, već je samo riječ o pravno-tehničkom usklađenju sa zakonom o trošarinama koji je stupio na snagu prije dvije godine, ministar financija Zdravko Marić izdvojio je promjene kod posebnog poreza na motorna vozila, gdje se mijenja sustav mjerenja ispušnih plinova odnosno emisije ugljičnog dioksida (CO2), uz promjene kod vrijednosne komponente toga poreza.

Podsjetio je, naime, da je sustav posebnog poreza na motorna vozila za prijevoz putnika (gospodarska se vozila tim posebnim porezom ne oporezuju), usklađen s onim u Europskoj uniji, a ima dvije komponente - vrijednosnu i ekološku.

Po podacima koje je iznio, prosječna starost osobnih vozila u Hrvatskoj je 12,5 godina, a ukupnog voznog parka, što uključuje i teretna vozila, autobuse i sl., 13,8 godina, dok je prosječna starost rabljenih vozila koja se uvoze 7,1 godinu.

"Cilj je nove uredbe poreznom politikom pridonijeti pomlađivanju voznog parka te stimulirati kupnju novih, sigurnijih i ekoloških prihvatljivijih vozila s nižom emisijom CO2", istaknuo je Marić.

Podsjetio je i kako s početkom 2021. godine u Europskoj uniji dolazi do velike regulatorne promjene - počinje puna primjena tzv. Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka vozila (WLTP - Worldwide Harmonised Light Vehicle Test Procedure), novog sustava mjerenja emisije CO2 novih vozila. S obzirom da od tada nova vozila više neće imati podatak o mjerenja CO2 prema starim homologacijskim pravilima već isključivo novi podatak, koji je prosječno veći za 25 posto, nužno je donijeti novu uredbu kako ne bi došlo do poskupljenja vozila, objašnjava ministar financija.

Novom uredbom, ne samo da se neutralizira utjecaj primjene WLTP-a, nego se i dodatno smanjuje ukupno porezno opterećenje, istaknuo je Marić, uz procjenu da će promjena značiti manji prihod proračuna od posebnog poreza na motorna vozila za oko 160 milijuna kuna.

Ministar ističe kako se novom uredbom u dijelu vrijednosne komponente prag diže sa 150 na 200 tisuća kuna.

Temeljem dosadašnjeg praga od 150 tisuća kuna oko 52 posto novih vozila je bilo izvan obuhvata poreznih škara po vrijednosnom kriteriju, a sada će dizanjem praga na 200 tisuća kuna to biti tri četvrtine motornih vozila ili njih 75 posto, rekao je Marić.

"Smatramo da ovom promjenom mjerenja sustava ispušnih plinova za kupce motornih vozila ne samo da neće doći do povećanja poreznog opterećenja i poskupljenja, već će doći i do njihova pojeftinjenja", rekao je ministar financija.

Napominje da su bili u kontaktu i s distributerima automobila, od kojih očekuje i da smanjenje poreznog opterećenja pretoče u niže cijene.

Ovo je druga u nizu promjena posebnog poreza na motorna vozila - "prva je bila 2018. kada je porezno opterećenje smanjeno za trećinu odnosno oko 32 posto, a ovdje govorimo o promjeni između 15 i 27 posto", istaknuo je Marić.

Raspored dijela prihoda od igara na sreću - 521 milijun kuna za organizacije civilnog društva

Vlada je danas uredbom odredila kriterije za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću u idućoj godini.

Na temelju procjene tih prihoda iz dijela naknade za priređivanje igara na sreću i dijela prihoda iz dobiti Hrvatske lutrije u 2021. godini, tom se uredbom predviđa raspored ukupno 521,56 milijuna kuna za osam kategorije udruga/organizacija civilnog društva.

Najveći udio u raspodjeli imat će udruge i organizacije koje promiču razvoj sporta - 37,46 posto ili 195,4 milijuna kuna.

Od dijela prihoda od igara na sreću će se 4,14 posto (21,6 milijuna kuna) usmjeriti onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti, potom 10,34 posto (53,9 milijuna kuna) socijalnom i humanitarnom djelatnošću, 17,57 posto (91,6 milijuna kuna) udrugama i organizacijama koje se bave problemima i potrebama osoba s invaliditetom, 3,38 posto (17,6 milijuna kuna) onima koje se bave tehničkom kulturom, 14,65 posto (76,4 milijuna kuna) udrugama i organizacijama koje se bave kulturom, 1,86 posto (9,7 milijuna kuna) onima koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih, a 10,6 posto (55,3 milijuna kuna) onima koje pridonose razvoju civilnoga društva.

Kroz više je uredbi i odluka Vlada utvrdila i način financiranja decentraliziranih funkcija te izračun iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije lokalnih jedinica u idućoj godini.

Te se decentralizirane funkcije financiraju iz dodatnog udjela u porezu na dohodak (šest posto) te sredstva pomoći izravnanja koja su osigurana u državnom proračunu za iduću godinu.

Ukupno je za decentralizirane funkcije u 2021. godini predviđen iznos od 2,41 milijardu kuna, od čega se u proračunu na pozicijama resornih ministarstava planira iznos od 1,9 milijardi kuna.

U idućoj se godini za decentralizirane funkcije osnovnog školstva predviđa 929,7 milijuna kuna, za srednje škole 460,2 milijuna kuna, centre za socijalnu skrb i pomoć za ogrjev 94,8 milijuna kuna, domove za starije 179,1 milijun kuna, zdravstvo 407,5 milijuna kuna te vatrogastvo 341,5 milijuna kuna.