Čarobna formula za spas gospodarstva ne postoji. Tko god došao na vlast čeka ga težak posao. Ekonomski stratezi političkih stranaka slažu se kako je pitanje nelikvidnosti jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva koji koči razvoj zemlje. Zaključak je to poslovnog foruma na temu "Gospodarski programi parlamentarnih političkih stranaka za parlamentarne izbore 2011. godine" održanog u organizaciji poslovnog kluba "Croatica".

Svoje gospodarske programe predstavili su Đuro Popijač (HDZ), Josip Budimir (HSLS), Dragan Kovačević (HNS) i Miroslav Rožić (HSS), a forum je moderirao Ivan Miloloža, predsjednik Uprave i većinski vlasnik Munje. Kandidati su u par rečenica predstavili svoj program no novosti i revolucionarnih ideja nije bilo. Popijač smatra da je sadašnja Vlada ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve te da su bez obzira na lošu gospodarsku situaciju zaustavili pad gospodarskih aktivnosti i postigli skroman rast. "Žestokim mjerama stabilizirali smo i makroekonomsku situaciju i spriječili gospodarski slom te svojim biračima nudimo jasan program, a ne prodajemo maglu kao opozicija", rekao je Popijač.

Drugi smatraju da je makroekonomska situacija loša te da je jedan od krivaca i Hrvatska narodna banka koja nije, kako svi kažu, upotrijebila sve moguće instrumente za oporavak gospodarstva. "Osim toga, dobrovoljno smo se odrekli monetarnog suvereniteta, a za uzvrat nismo dobili ništa.", kaže Budimir, a Kovačević smatra da je stabilan tečaj kune apsurd jer prkosi svim zakonima ekonomije.

Da je nelikvidnost pravno, a ne financijsko pitanje smatraju svi. Čak 25 tisuća poduzeća duguje 25 milijardi kuna državi, a ta ista poduzeća nemaju ni jednog zaposlenog. Popijač smatra da u takvim slučajevima država treba stati u zaštitu vjerovnika i problem riješiti brzim, efikasnim akcijama pravosudnih tijela. Kovačević kaže kako nelikvidnost mora biti riješena u prvih šest mjeseci slijedeće godine te da za to postoji i tehnička mogućnost. Poreznom politikom uveli bi nultu stopu na reinvestiranu dobit i porez na dividendu.

HSLS bi smanjio proračun za 10 milijardi kuna. Od toga bi pet milijardi iskoristio za smanjivanje deficita, a ostalih pet upumpao u gospodarstvo. "Problem ove zemlje je što državni proračun puni samo jedna četvrtina populacije koja stvara", kaže Budimir. Također, stratezi stranaka se slažu da je rad pretjerano preopterećen te da se porez na dohodak mora smanjiti.

Sudionici foruma su potvrdili kako se stopa PDV-a neće povećavati, a pričalo se i o proizvodnji. Kovačević navodi zakonodavstvo kao glavnu kočnicu proizvodnje i pozdravlja ideju o prodaji hrvatske vode strancima. Popijač pak tvrdi da je na polju poljoprivrede i prehrambene industrije napravljeno najviše te da je većina investicijskih projekata upravo u tim granama. Posebno ističe drvnu i elektrostrojarsku industriju kao one u koje će se u budućnosti najviše ulagati.

Miroslav Rožić je rekao je kako Hrvatska razvija industriju s kojom ne može biti konkurentna. Smatra da bi Hrvatska trebala stimulirati ekološku proizvodnju jer je prva zemlja nakon Albanije koja koristi najmanje pesticida.

Kako se kampanja približava kraju uočava se kako su svi gospodarski programi na relativno istoj razini. "Svi ćemo morati svakodnevno raditi revizije svojih programa jer ne znamo što će biti s Europskom unijom, eurom i mnogim drugim stvarima", zaključio je Kovačević.