Najbolja zemlja za život je Norveška, a Hrvatska je 47. od 188 zemalja, objavio je UN-ov program za razvoj (UNDP) u srijedu. Na drugom je mjestu Australija, slijede Švicarska, Danska, Nizozemska, Njemačka, Irska, SAD, Kanada i Novi Zeland, pokazuju najnoviji podaci o društvenom razvoju za 2015.

Od 20 najboljih zemalja za život jedanaest se nalazi u Europi, a na dnu liste su Eritreja, Srednjoafrička Republika i Niger.

Najbolje rangirana zemlja u susjedstvu je Slovenija na 25. mjestu, Crna Gora je 49., Srbija 66., Makedonija 81., a Bosna i Hercegovina 85.

Hrvatska se, kao i godinu ranije, nalazi na 47. mjestu čime se svrstava u zemlje "vrlo visokog društvenog razvoja", prema očekivanom trajanju života i njegovoj kvaliteti, dohotku po glavi stanovnika, pismenosti i drugim čimbenicima.

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 77,3 godine, školovanja 14,8 godina, a BDP po glavi stanovnika iznosi 19.409 dolara, pokazuje izvješće.

U UNDP-u ocjenjuju da dvije milijarde ljudi, zahvaljujući napretku obrazovanja i zdravstva, živi bolje nego prije 25 godina. No, 830 milijuna i dalje živi s manje od dva dolara dnevno, dok je više od 200 milijuna ljudi, uključujući 74 milijuna mladih nezaposleno, a 21 milijun ljudi se prisiljava na rad.

Žene u prosjeku zarađuju 24 posto manje od muškaraca i zauzimaju manje od četvrtine viših poslovnih pozicija u svijetu, 61 posto zaposlenih radi bez ugovora, a samo 27 posto svjetske zaposlene populacije ima odgovarajuću socijalnu zaštitu.

"Dostojanstven rad doprinosi ekonomiji, ali i obogaćuje ljudske živote. Sve zemlje moraju odgovoriti na nove izazove u svijetu rada te iskoristiti mogućnosti za poboljšanje života ljudi i osiguravanje dostojne egzistencije", poručila je Helen Clark, administratorica UNDP-a.

U Hrvatskoj je i dalje problem visoka nezaposlenost te nesigurni uvjeti rada, upozoravaju u UN-u i iznose podatak da je s registriranom stopom nezaposlenosti od 17, 2% Hrvatska među zemljama EU-a s najvišom nezaposlenošću.

Podaci pokazuju da čak 55 posto od ukupnog broja nezaposlenih čine ljudi od 20 do 45 godina, a gotovo polovica, oko 47 posto, spada u skupinu dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno nezaposleni su dulje od godinu dana.

Osim toga, određene skupine kao što su mladi, stari, žene, osobe s invaliditetom, pripadnici manjinskih skupina pa i čitave regije (pogođene de-industrijalizacijom) su u posebno nepovoljnom položaju kad se radi o pristupu radu, stoji u izvješću u kojem se poziva na novi modeli održivog i uključivog razvoja Hrvatske.

Izvor: banka.hr / Hina