Treba više trošiti kako bi se sačuvala radna mjesta i osigurale nove investicije, nova je mantra koja će zavladati svjetskom ekonomijom nakon što je postkrizni period prošao u uvjerenju da je nužno srezati troškove države kako bi se osigurala ravnoteža javnih financija i smanjio javni dug.

Znatno niži porezi

Instrumentima monetarne politike postiglo se što se moglo. Zato, ako želimo spriječiti novi pad u negativnu spiralu, vlade moraju učiniti više u fiskalnoj politici jer je to način kako pokrenuti rast i osigurati investicije privatnog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i rast kupovne moći - apeliraju analitičari Morgan Stanleya u novijoj makroekonomskoj analizi. Amerika dakle potpuno mijenja ekonomsku politiku jer poticaji kroz fiskus ne znače ništa drugo nego značajno smanjenje poreza na dobit i oporezivanje dohotka kako bi se oslobodio veći iznos novca za ulaganja i trošenje. Slično su obećale i druge zemlje na sastanku ministara financija najvećih ekonomija održanom u veljači na kojem je postignut dogovor da će se poticati potrošnja nižim porezima. SAD je zabilježio 0,8 posto rasta BDP-a u prvom tromjesečju, ali inflacija se zaustavila na oko 1 posto, a novi potrošački ciklus pomogao bi podignuti inflaciju na 2 posto što je pretpostavka ozbiljnijeg rasta referentne kamate koji središnja američka banka FED odgađa već drugi put. Prije nekoliko dana Janet Yellen ponovno je zaustavila rast kamata pod izlikom neizvjesnosti oko izlaska Velike Britanije iz EU, ali analitičari ipak ocjenjuju da pravi razlog leži u želji SAD-a da ekonomija prije rasta kamata uhvati jači zalet.

Ekonomija iz 1930-ih

Poziv na kupnju cijelom svijetu vjerojatno je u službi jačanja domaćeg gospodarstva, ali naravno i globalne ekonomije koja ima poprilično loš performans. Prognoza rasta svjetskog gospodarstva srezana je na 2,4 posto u tekućoj godini iako se na samom početku 2016. očekivao prosječan rast od gotovo tri posto. Zapravo ugledni ekonomisti tvrde da današnje gospodarstvo neodoljivo podsjeća na ono iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Teške odluke o novim investicijama u tvrtkama, padajuća inflacija te nevoljkost država da potiču potrošnju fiskalnim promjenama bila su obilježja gospodarstava prije 80 godina. Tada je jači rast potaknuo takozvani "new deal", ali Morgan Stanley ne zaziva novi ciklus investicija javnog sektora, nego upozorava da ne bi bilo dobro prebrzo podignuti kamate kako bi se izbjegao povratak u recesiju koji se dogodio SAD-u 1938. Pretpostavka paradigme koja zagovara niže poreze i veće trošenje stabilne su javne financije pa nije primjenjiva u Hrvatskoj.