Ministri financija eurozone ponovo su se prihvatili dorade europskog mehanizma zaštite od dužničke krize, potaknuti eksplozijom državne potrošnje i zaduživanja kojima vlade pokušavaju ublažiti posljedice pandemije koronavirusa.

Načelni dogovor o proširenju ovlasti Europskog mehanizma stabilnosti (ESM), koji osigurava pomoć zaduženim zemljama eurozone, postignut je prije gotovo godinu dana a ministri će početkom idućeg tjedna vjerojatno postići konkretan sporazum, nagađa Reuters.

"Cilj je konačno postići dogovor o izmjeni povelje o ESM-u i o ranijoj uspostavi jamstvenog mehanizma u sklopu Jedinstvenog fonda za likvidaciju (banaka)", objašnjava dužnosnik eurozone koji je sudjelovao u pripremama sastanka.

Povelja o ESM-u bit će izmijenjena kako bi se smanjio rizik da ulagači pokušaju izvući što veću zaradu u slučaju restrukturiranja državnih dugova i kako bi se fondu osigurao veći manevarski prostor za posredovanje između država i ulagača.

Izmjene će također omogućiti ESM-u da posuđuje novac fondu za likvidaciju banaka u eurozoni, u slučaju da njegovi izvori presuše u eventualnoj većoj bankovnoj krizi.

Rad da izmjenama obustavljen je prošle godine zbog političkih prepreka u pojedinim zemljama, ali stvari su se promijenile nakon izvješća o rizicima u bankovnom sektoru koje su izradili Europska središnja banka (ECB), Europska komisija i Europska agencija za banke, objašnjavaju.

Nevolje na pomolu

Fokus je dodatno izoštrila pandemija covida 19, zbog koje je Europa pala u recesiju i ojačao je rizik financijske krize, dodaju.

"Pandemija je apsolutno udahnula život procesu. Svima je odjednom sinulo da su nove financijske i bankovne nevolje i te kako moguće i da se moramo za njih pripremiti", kazao je jedan neimenovani dužnosnik eurozone.

Mijenjaju se mjere s naglaskom na dublju ekonomsku integraciju eurozone i paralelno se izrađuje plan o europskom mehanizmu osiguranja depozita (EDIS), o kojem će ministri raspravljati u ponedjeljak.

"(...) treba odraditi još ogroman tehnički posao (na EDIS-u)", dodaje visoki dužnosnik eurozone, ukazujući na razlike u stavovima zemalja članica o osiguranju depozita.

Mehanizam bi trebao spriječiti navalu na bankovne šaltere europskim jamstvom vlasnicima bankovnih depozita da će im u slučaju problema biti isplaćeno do 100 tisuća eura, bez obzira na to u kojoj zemlji EU-a žive.

"Svi su ministri svjesni koliko je važan rad (na tome) i spremni su nastaviti. Očekujem da će poslati poruku - koja će biti ponovljena na euro samitu - da je taj rad važan i da bismo trebali nastaviti", dodao je.

Bude li u ponedjeljak postignut dogovor o izmjeni povelje o ESM-u, vlade zemalja eurozone potpisat će njegovu izmijenjenu verziju u siječnju a parlamenti bi je potom tokom godine ratificirali. Na snagu bi trebala stupiti prije kraja 2021., dodaje Reuters.