Pregovori vlasnika Mercatora s Agrokorom, unatoč velikoj suzdržanosti sadašnje uprave, nastavljaju se oko prodaje 52 posto dionica za koje je hrvatski koncern na međunarodnom tenderu predao najpovoljniju ponudu od 221 eura za dionicu, tvrde u utorak slovenski mediji.

Prema prvotnim najavama pregovori slovenskih banaka i Pivovarne Laško trebali bi biti završeni do kraja godine, s mogućnošću produljenja, no ishod pregovora je neizvjestan, navodi ljubljansko "Delo".

I vlasnici dionica, slovenske banke i Pivovarna Laško (PL), kao i pregovarači Agrokora, optimistični su glede ishoda, iako još nije osigurana puna kooperativnost uprave Mercatora glede dubinskog pregleda poslovanja nakon koje bi uslijedila obvezujuća ponuda, a već se radi i na kupoprodajnom ugovoru, navodi vodeći slovenski list.

"Delo" dodaje da bi "prema optimističnim ocjenama prodaja Mercatora mogla biti zaključena i novac uplaćen do svibnja ili lipnja iduće godine, a po pesimističnima - nikada".

List iznosi i neke detalje iz nacrta kupoprodajnog ugovora koji još nisu definitivni i još se usklađuju.

Nacrt sadrži 16 obveza koje preuzimaju kupac i prodavač dionica, a među ostalim Agrokor bi jamčio da tri godine neće iz poslovnih razloga otpuštati zaposlene, a u suprotnom su predviđene sankcije, odnosno visoke otpremnine.

Također sa sadašnjim dobavljačima Mercatora bili bi zadržani postojeći odnosi te osiguran pristup Agrokorovoj trgovačkoj mreži pod komercijalnim uvjetima, sjedište Mercatora kao dijela novog holdinga još bi najmanje pet godina ostalo u Ljubljani te se tri godine ne bi dijelile dividende iz poslovanja Mercatora.

Osim toga, ako slovenski državni regulatori za tržišno natjecanje i vrijednosne papire ne bi dali zeleno svjetlo za već potpisan kupoprodajni ugovor, on bi se automatski raskinuo, a isto bi se dogodilo ako bi regulatori dali svoju suglasnost, a kupac ne bi na vrijeme isplatio novac predviđen ugovorom.

"Delo" navodi kako još uvijek nije u potpunosti isključeno ni to da bi i u slučaju dogovora vlasnika i potencijalnog kupca prodaju najveće slovenske trgovačke kompanije opet mogla stopirati politika.