Mađarska središnja banka objavila je da bi ih tvrdokorno niska inflacija ili dulje razdoblje deflacije u eurozoni moglo prisiliti da olabave monetarnu politiku više nego što trenutno planiraju.

Izdvajaju također rizik grčkog napuštanja eurozone, uz napomenu da uređeni izlazak ne bi trebao izravno utjecati na mađarsku monetarnu politiku. Kaotični bi pak izlazak mogao izazvati potrese na financijskim tržištima i time primorati mađarsku središnju banku na zaoštravanje monetarne politike radi pružanja podrške foriniti, stoji u izvješću o inflaciji, objavljenom u četvrtak.

Ovoga tjedna središnja je banka prvi puta u osam mjeseci snizila ključne kamatne stope, i to za 0,15 postotnih bodova, na 1,95 posto. U planu su i daljnja smanjenja kako bi se osigurala ciljana inflacija od tri posto, iako u banci ne navode koliko nisko bi ih mogli spustiti.

"Indeks potrošačkih cijena trebao bi se približiti srednjoročnoj razini od tri posto krajem prognoziranog vremenskog razdoblja od šest do osam kvartala, nakon što oslabe primarne posljedice troškovnih šokova", kaže se u izvješću.

Inflacija je splasnula s obzirom da se potrošačke cijene mjesecima smanjuju zbog nižih računa za potrošnju energije kućanstava i zbog pada cijena nafte. U izvješću o inflaciji prognozira se da će cijene nafte u prosjeku ove godine iznositi 61,3 dolara po barelu, a u 2016. doseći 68,8 dolara, što je znatno ispod prvotno prognoziranih razina.

U eurozonu odlazi najveći dio mađarskog izvoza pa bi dulje razdoblje deflacije izazvalo pritiske na slabljenje stope inflacije i rasta u Mađarskoj, zahtijevajući tako blažu monetarnu politiku od one u standardnoj ocjeni. Labaviju monetarnu politiku zahtijevalo bi i daljnje udaljavanje očekivanja rasta potrošačkih cijena od ciljanih tri posto.

S druge strane, oštar rast premije rizika u Mađarskoj i pad tečaja forinte, što bi vjerojatno prouzročili eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine, odnosno rizici povezani s izlaskom Grčke iz eurozone, mogli bi potaknuti zaoštravanje monetarne politike, kaže se dalje u izvješću.

"Realne gospodarske veze regije središnje i istočne Europe s Grčkom nisu značajne, tako da ni značajnijeg utjecaja ne bi imao potencijalni izlazak Grčke iz eurozone, sve dok se provodi kontrolirano", smatraju u središnjoj banci.

"Međutim, dođe li do raspada zajedničke monetarne unije, grčki izlazak iz eurozone imao bi značajne negativne učinke na financijska i tržišta kapitala", dodaje se u izvješću.