Ministar financija Boris Lalovac najavio je u razgovoru za agenciju Bloomberg da Hrvatska u veljači planira na europskim tržištima predstaviti najavljeno izdanje obveznica u eurima kojim bi se zadužila za oko milijardu eura, priželjkujući ujedno da to bude jedino zaduživanje na međunarodnim tržištima u ovoj godini.

Točan iznos i rok dospijeća toga izdanja ovisit će o interesu ulagača, kazao je ministar Lalovac u razgovoru za agenciju Bloomberg u utorak, dodajući da očekuje da će prinos po obveznicama biti ispod četiri posto, kao i kod prijašnjeg izdanja iz svibnja prošle godine.

"Željeli bismo da to bude jedino zaduživanje na međunarodnom tržištu u ovoj godini. To bi bila dobra poruka ulagačima da Hrvatska može držati svoje zaduživanje pod kontrolom", kazao je Lalovac.

"Iako su uvjeti zaduživanja na globalnom tržištu trenutno povoljni, željeli bismo izbjeći nenadano golemo refinanciranje i ponuditi ulagačima održiv model financiranja države. Zato bismo željeli da se zaduživanje na međunarodnim tržištima u budućnosti svede na jednu tranšu godišnje", poručio je hrvatski ministar.

Povoljni uvjeti zaduživanja povezani su u prvom redu s očekivanjima da će Europska središnja banka (ECB) dodatno ublažiti monetarnu politiku nakon što je već snizila ključne kamatne stope u eurozoni nadomak nuli, ponudila bankama povoljne dugoročne kredite i pokrenula programe kupovine imovine kako bi potaknula kreditiranje i otklonila prijetnju deflacije u eurozoni.

Lalovac pak naglašava da je u fokusu hrvatske Vlade smanjenje državnih rashoda. Podsjeća da će idućeg tjedna predstavnici Europske komisije ocijeniti nastojanja vlade da svede deficit i zaduživanje u okvire propisane u Europskoj uniji.

Ministar je početkom godine objavio da je prošlogodišnji proračunski deficit prema prvim preliminarnim podacima ministarstva i nacionalnoj metodologiji izračuna iznosio 12,8 milijardi kuna, što bi značilo da je oko tri milijarde kuna manji od očekivanog prema rebalansu proračuna provedenom u prosincu.

U razgovoru za Bloomberg ministar pojašnjava da je zahvaljujući smanjenju potrošnje u zadnjim mjesecima 2014. Vlada smanjila deficit u toj godini na "oko 4,6 posto" BDP-a, s pet posto procijenjenih u studenome. U 2015. on bi trebao biti još manji, istaknuo je. Bloomberg napominje da je Vlada u studenom procijenila deficit u 2015. na 3,8 posto BDP-a.

Po preporukama Europske komisije u sklopu procedure prekomjernog deficita, Hrvatska je u prošloj godini deficit morala smanjiti na 4,6 posto BDP-a. U 2015. trebao bi biti dodatno smanjen, na 3,5 posto BDP-a, te na 2,7 posto u 2016., čime bi bio sveden u dopuštene okvire u EU.

"Smanjujemo rashode, raščišćavamo dugove, posebno u sektoru zdravstva", kazao je ministar Lalovac. "Primjerice, naš je cilj da materijalni rashodi središnje države dugoročno budu trajno fiksirani na dva do 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što bi morala poštivati i buduća vlada, čija ona god bila".

U tom se kontekstu osvrnuo na pobjedu kandidatkinje suparničkog HDZ-a na predsjedničkim izborima 11. siječnja, ocjenjujući da to "vjerojatno neće utjecati na ulagače, budući da njih najviše interesira da li se potrošnja i deficit drže pod kontrolom".

Hrvatsku krajem ove godine čekaju i parlamentarni izbori, pri čemu Vlada u izbornoj godini planira upotrijebiti sredstva iz EU fondova kako bi preustrojila infrastrukturu i ojačala energetski, farmaceutski i IT sektor kako bi se diversificiralo gospodarstvo, oslonjeno najvećim dijelom na turizam i usluge. EU je za Hrvatsku u razdoblju do 2020. namijenio 10 milijardi eura proračunskih sredstava, napominje Bloomberg.

Lalovac također ističe da priželjkuje i nastavak porezne reforme i sniženje najviše porezne stope na dohodak sa 40 na 25 posto. "Time bi Hrvatska postala fleksibilnija i konkurentnija", dodaje hrvatski ministar.