Kriza koju je uzrokovala pandemija covida-19 pokazala je opravdanost uvođenja univerzalnog temeljnog dohotka (UTD), dohotka koji bi država bezuvjetno isplaćivala svim građanima, istaknuli su u utorak sudionici konferencije o UTD-u koju je u Zagrebu organizirao hrvatski europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić.

Univerzalni temeljni dohodak, dohodak koji bi države trebale bezuvjetno isplaćivati svim građanima u iznosu kojim bi mogli namirivati osnovne potrebe, je "realistična utopija", ponovilo je više govornika na konferenciji, a cilj je svima pružiti osnovnu sigurnost kako bi bez nužde prekarnog rada slobodno realizirali svoje radne potencijale i ambicije.

Sredstva koja su države za mjere pomoći u krizi izazvanoj širenjem covida-19 države izdvojile za pomoć građanima i gospodarstvu pokazuju da sredstva za takvu politiku postoje te da je ona učinkovit odgovor na takva krizna stanja, ustvrdili su stručnjaci okupljeni na konferenciji.

Slovenska sociologinja Valerija Korošec, zagovornica ideje UTD-a u Sloveniji, napomenula je da se u Sloveniji već više do deset godina raspravlja o UTD-u te sada postoje tri socijalna programa bliska toj ideji. "Doba covida dokazalo je koliko je u teškim vremenima dobar takav pristup. Kada morate brzo djelovati i pomoći temeljni dohodak je pravi odgovor", ustvrdila je.

Korošec je navela kako Slovenija u EU-u prednjači po broju potpisa podrške europskoj inicijativi za uvođenje bezuvjetnog temeljnog dohotka srazmjerno zastupljenosti u Europskom parlamentu, kriteriju za valjanost inicijative, i pozvala hrvatske građane i medije da snažnije podrže tu inicijativu.

Inicijativa želi prikupiti milijun potpisa i potom Europskoj komisiji uputiti zahtjev da pripremi prijedlog za uvođenje UTD-a. Iiz Hrvatske je potrebno najmanje 8460 potpisa a za sada ih je nešto više od 700..

Sarath Davala, predsjednik BIEN-a, međunarodne mreže stručnjaka koji se zalažu za UTD, putem video veze je ocijenio UTD dalekosežna i revolucionarna ideja "realistične utopije" a da ju je danas razvoj tehnologije učinio mogućom.

"Mislim da se sustavi socijalne skrbi koje danas imamo, većinom potekli iz Europe, danas urušavaju jer pokušavaju rješavati probleme 20. a ne 21. stoljeća", rekao je i pojasnio kako se ona bila namijenjena za iznimke, one koje nisu mogli naći svoje mjesto na tržištu rada. No tržište rada se danas za mnoge, i uslijed razvoja tehnologije, smanjuje te se više ne može govoriti o iznimkama, ustvrdio je.

S tom ocjenom se složio Guy Standing, profesor na Cambridge-u i jedan od osnivača BIEN-a, ponovivši da su se "svi stari oblici socijalnog osiguranja urušili".

Kriza izazvana pandemijom pokazala je "da otpornost naših društava ovisi o otpornosti najranjivih". Sve dok ranjivi ostaju ranjivi, pandemija će se nastavljati u različitim oblicima a može biti i gora. Ovo je trenutak kada moramo reći da su se stari pogledi na socijalnu zaštitu (...) urušili i da se neće vratiti", rekao je.

"Mislim da je Hrvatska u vrlo posebnoj poziciji i trebamo razmišljati mogućnosti sustava UTD-a iz perspektive vaše zemlje. Vi ste mala zemlja, imate četiri milijuna stanovnika, visoku stopu siromaštva s jednom četvrtinom siromašnih prije pandemije, iskusili ste vrlo ozbiljan rast slučajeva covida, doživljavate pad proizvodnje i nacionalnog prihoda. Tako da ste u vrlo ranjivom položaju", ocijenio je.

Naša društva se danas suočavaju s prijetnjama i strahovima od nejednakosti, kronične nesigurnosti, duga, stresa, prekarijata, robotizacije i strahom od nestanka, istrebljenja, ne samo zbog klimatskih promjena nego i pandemije, rekao je.

"To nije samo jedna pandemija nego je riječ o dobu pandemija te moramo imati sustav socijalne zaštite koji je dovoljno snažan da nas zaštiti od prijetnje uništenjem i da nas preusmjeri u našem načinu života s prirodom. Od ove pandemije smo naučili i vrijednost skrbi, vrijednost neplaćene skrbi, za naše zajednice, voljene, našu prirodu, naša društva i ako nećemo omogućiti ljudima da više vremena posvećuju skrbi, brizi imat ćemo nastavak pandemija", rekao je Standing.

Naposlijetku je tu i "prijetnja neofašističkog populizma". "Ljudi u strahu, posebice oni slabije obrazovani, skloni su slušati glasove populista, poput Donalda Trumpa, i podržati ih. Trebamo sustav raspodjele dohotka koji će nam omogućiti za zaustavimo populizam a u tom kontekstu moramo razmišljati o UTD-u", ocijenio je.

Napomenuo da je anketa u šest članica EU-a (Njemačkoj, Poljskoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu) pokazala da više od 70 posto građana podržava UTD.

Pozvao je europarlamentarce da se kod Komisije založe za pilot projekte UTD-a i napomenuo je da je većina projekata u kojima je sudjelovao pokazao da nije točna tvrdnja da će se smanjiti radni angažman jer se on, kao i poduzetnički duh, povećao kada su ljudi počeli dobivati UTD.

"UTD nije lijek za sve, moramo ići polako i u smjeru, ali je on dio paketa preobrazbe", zaključio je.

Karl Justus Bernhard Neumärker sa sveučilišta u Freiburgu, autor pilot projekta UTD-a u Njemačkoj, naveo da je koronakriza nagnala i bogate države da razmotre UTD i istaknuo da bi, po analizi koju je proveo sa suradnicima, izdvajanje za socijalne politike u Njemačkoj u slučaju uvođenja UTD-a uz određene korekcije bila podjednaka.

"Po mom mišljenju UTD je ostvariv. U Njemačkoj imamo veliki socijalni proračun koji bi se zamijenio, što nije slučaj u Hrvatskoj ali u Hrvatskoj imate prednost da ga možete uvesti od početka, i uz pomoć sredstava iz europskog proračuna", rekao je Neumärker.

Belgijski filozof i ekonomist Phillipe Van Parijs, jedan od začetnika ideje univerzalnog temeljnog dohotka, istaknuo je da za razliku od minimalnog zajamčenog dohotka, koji već postoji u nizu europskih zemalja, uz UTD nisu vezani nikakvi uvjeti, poput lošeg socijalnog stanja i nezaposlenosti, te ne stigmatizira njegove primatelje jer je univerzalan.

Zajamčeni minimalni dohodak i postojeći instrumenti socijalne pomoći nisu zadovoljavajući jer "kada imate shemu koja je usmjerena na siromašne nužno je stigmatizirajuća i ponižavajuća", istaknuo je Van Parijs,

Uz to podaci pokazuju da sredstva kroz takve instrumente oni kojima su potrebna ne uspijevaju u potpunosti iskoristiti i često dolaze sa zakašnjenjem zbog postupaka dodjele, rekao je.

Van Parijs je zaključujući raspravu rekao kako ljevica u fokus svog angažmana treba staviti slobodu a ne samo jednakost i rad, odnosno slobodu svakoga i da odbije loše i potplaćene poslove što je sloboda koju UTD može pružiti.

"Stoga je UTD mnogo učinkovitiji način rješavanja siromaštva ali je i mnogo više, središnja točka emancipirajuće realistične utopije kakvu danas trebamo više nego ikada", zaključio je Van Parijs.

"Jedna od osnovnih ideja UTD-a je upravo sloboda", istaknuo je Sinčić.

"Imamo preko 200.000 djece u siromaštvu a, prema istraživanjima, djeca koja rastu u siromašnim sredinama imaju ogromnu šansu da i sama budu siromašna te tako stvaramo novu genraciju siromašnih odraslih i to je začarani krug. (...) Talenti i znanja te djece se na razvijaju do kraja pa nemaju jednaku šansu u životu. Upravo jednim ovakvim programom (UTD-om) oslobađamo svu tu energiju", rekao je Sinčić ocijenivši da bi društvo postizalo bolje rezultate kada bi ekonomska moć i novac došli do onih do kojih treba.

U najavi konferencije Sinčić je naveo kako u Europskom parlamentu na proljeće planira okupiti preko 30 svjetskih stručnjaka, uključujući poduzetnike koji žele dio svog bogatstva uložiti u projekt UTD-a, kao što su Elon Musk, Gotz Werner, Timotheus Hottdesl, Mark Zuckerberg i mnogi drugi, te da vjeruje, kao i navedeni stručnjaci, u uspjeh uvođenja UTD-a u Hrvatskoj jer je idealna za pilot projekt zbog izuzetno niskih primanja, ali i relativno malog broja stanovništva.

Nakon konferencije, ispred hotela Dubrovnik u središtu Zagreba, Sinčić i gosti konferencije građanima su dijelili božićne poklone koji se sastoje od namirnica otkupljenih od domaćih proizvođača.