Koronakriza utječe na prihode potrošača i navike korištenja financijskih usluga, a istraživanje je pokazalo da je odgovorna za smanjenje prihoda 48 posto ispitanika, dok se 41 posto zaposlenih boji otkaza, objavio je u utorak Mastercard na temelju istraživanja provedenog u Hrvatskoj.

Online istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga je za Mastercard u rujnu i listopadu na uzorku od 1.024 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina provela agencija za istraživanje tržišta Improve.

Gotovo polovica sudionika istraživanja, njih 48 posto, istaknula je da se ukupni mjesečni prihod njihovog kućanstva smanjio tijekom koronakrize. Pritom je najviše takvih odgovora, 58 posto, došlo od građana iz Dalmacije, s 52 posto slijede Istrijani, dok je 40 posto Slavonaca potvrdilo smanjenje prihoda.

Čak 62 posto ispitanika kaže da su se tijekom ove krize suzdržali od planiranih većih kupnji, pri čemu ponovno prednjače Dalmatinci, sa 74 posto, a slijede Ličani sa 67 posto.

Čak 41 posto zaposlenih ispitanika u strahu od otkaza, a 55 posto poduzetnika od prekida poslovanja

Dok se 62 posto ispitanika izjasnilo da rade za nekog drugog, deset posto ih je navelo da su bili samozaposleni - u vlastitom poduzeću, obrtu ili OPG-u.

Od zaposlenih ispitanika, njih 41 posto ih je u strahu od otkaza zbog ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom, ponajprije onih u Istri i Lici, dok se otkaza najmanje boje Zagrepčani i Slavonci.

Istovremeno, pokazuje istraživanje, 55 posto vlasnika poduzeća ili obrta smatra da postoji mogućnost da će zbog posljedica koronakrize morati prekinuti vlastito poslovanje. Najveći strah pritom iskazuju ispitanici iz Like, Istre i Dalmacije, dok se nešto manje boje poduzetnici u Slavoniji i Zagrebu.

Od 29 posto ispitanika koji su izjavili da tijekom koronakrize nisu radili plaćeni posao, deset posto ih kaže da nisu bili u mogućnosti raditi svoj posao zbog restrikcija, dok ih je četiri posto dobilo otkaz tijekom ovog razdoblja.

Sve više se koristi beskontaktno plaćanje

Istovremeno, istraživanje pokazuje da gotovo svi koriste pametne telefone i kartice, a sve su više skloni i novim načinima plaćanja kao što su beskontaktno i mobilno.

Nešto više od četvrtine ispitanika, 26 posto, brine mogućnost zaraze prilikom plaćanja gotovinom, a 44 posto građana je potvrdilo da upravo zbog toga češće plaćaju karticama.

Tako na prodajnom mjestu kartice imaju prednost pred gotovinom kod 81 posto ispitanika, čak devet od deset ispitanika ima i koristi beskontaktnu karticu, 31 posto ih rabi svakodnevno, a kod 18 posto ispitanika je utvrđeno i da u doba pandemije sve češće plaćaju mobitelom.

Direktor Mastercarda u Hrvatskoj Cosmin Vladimirescu u izjavi koja se prenosi u objavi ustvrdio je da je usvajanje digitalnih plaćanja bilo u punom jeku i prije izbijanja pandemije.

"Ali, očito je da su ovogodišnji događaji ubrzali taj tijek, potičući prijelaz beskontaktnih i mobilnih plaćanja u mainstream. Tako će utjecaj pandemije na plaćanja biti trajan", ocijenio je Vladimirescu.

Po podacima iz istraživanja, čak 91 posto ispitanika kupuje putem interneta, a 45 posto njih najmanje jednom mjesečno. Pritom, najčešće kupuju odjeću, obuću, potrošačku elektroniku te kućanske potrepštine, češće naručuju i hranu, dok je utjecaj pandemije najvidljiviji u kulturi i turizmu jer ispitanici sve rjeđe putem interneta kupuju ulaznice za kulturna događanja, usluge putničkih agencija, aviokarte, razne osobne usluge te cvijeće i darove.

Istraživanje je pokazalo i da je razinom digitalizacije u u Hrvatskoj zadovoljno 80 posto ispitanika, no to je ipak smanjenje za šest postotnih bodova u odnosu na proljeće ove godine. Također, značajan udio ispitanika želi vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u zdravstvu, javnoj upravi, obrazovanju te sudstvu, prenosi se u priopćenju o rezultatima istraživanja MasterIndex.