U ponedjeljak se u Londonu održava investicijski konferencija zemalja zapadnog Balkana prigodnog naziva West Balkans Investment Summit. Na konferenciju je otputovao i hrvatski premijer Tihomir Orešković, a kao jedan od govornika sudjeluje i predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Zemlje zapadnog Balkana sada traže investicije koji nisu dobre samo za njih, već i za cijelu regiju i regionalni razvoj. Iz perspektive ulagača, na vladama je da stvore dobru investicijsku klimu. Kao hrvatski premijer radim na tome i korisnim ovu priliku da podijelim svoju strategiju s vama, rekao je Orešković koji je govorio na engleskom jeziku.

Objasnio je kako je prvi zadatak njegove Vlade napraviti dobro balansiran, štedljiviji proračun. Hrvatska bi proračun trebala dobiti sredinom ožujka. Jedna od glavnih zadaća mu je i smanjenje duga koji iznosi 90 posto BDP-a. Dug ćemo smanjiti aktivacijom državnom imovine koja nije u funkciji te privatizacijama. Vjerujem da će to ohrabriti kreditne agencije koji bi nam trebale popraviti kreditni rejting, rekao je Orešković.

Podsjetio je uzvanike konferencije i na fond za potporu malom i srednjem poduzetništvu koji će vrijediti oko pola milijarde eura. Najavio je i pokretanje start-up centara i podršku malim i srednjim poduzetnicima pri povlačenju novca iz državnog fonda.

Hrvatska ima pristup od 10,7 milijardi eura iz EU-a

Velik dio Oreškovićeva izlaganja bio je posvećen fondovima Europske unije. Napomenuo je kako Hrvatska ima pristup do čak 10,7 milijardi eura. Lani smo povukli oko 500 milijuna eura, ove godine planiramo uzeti od 900 milijuna do milijardu eura za razne projekte u turizmu, infrastrukturi i poljoprivredi, rekao je.

Zadnja je ključna točka na koju je Orešković fokusiran odnos prema investitorima:  Moramo poboljšati investicijsku klimu i smanjiti pritisak birokracije. Ja sam ovdje jedini premijer koji je bio ulagač, bio sam s te strane stola, bio sam šef najveće farmaceutske tvrtke u Hrvatskoj koja je tada bila i najveći strani ulagač u zemlju, rekao je premijer.

Poručio je stranim ulagačima kako je hrvatski gospodarski potencijal golem, posebice u turističkom sektoru u kojeg su strani samo lani uložili oko 500 milijuna eura.

LNG Terminal i Jonsko-jadranski plinovod

Osvrnuo se i na projekte od regionalnog značaja od kojih su posebno važni infrastrukturni i energetski sektor.

Energetska sigurnost visoko je na listi prioriteta svih vlada. Tu Hrvatska može igrati veliku ulogu u integraciji cijele regije u energetsku politiku Europske unije. Dva su projekta posebno važna - LGN terminal na Krku te Jonsko-jadranski plinovod kojim bi se do EU-a dovodio plin izravno iz bazena Kaspijskog jezera, rekao je.

Zaključno, napomenuo je kako ne treba zaboraviti ni velike projekte u privatnom sektoru koji su jednako važni kao i oni u javnom: Hrvatske tvrtke poput Agrokora i Atlantic Grupe pomogle su povećati zapošljavanje i gospodarski rast i izvan Hrvatske, zaključio je Orešković.

Posebni pozdravi Oreškoviću

Konferenciju je otvorio Suma Chakrabarti, predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj koja je organizirala taj skup:  Posebno pozdravljam novoizabranog hrvatskog premijera čija zemlja kontinuirano podupire cijeli zapadni Balkan. Regionalna suradnja danas je opipljiva stvarnost, a ova regija došla je na novu razinu zrelosti i ozbiljnosti, rekao je šef EBRD-a.

Dodao je kako zapadni Balkan vidljivo napreduje zahvaljujući boljoj povezanosti zemalja i podršci koju daje EBRD kroz financiranje raznih projekta koji povećavaju obujam trgovine i ostalih gospodarskih aktivnosti.

Najavio je i kako će se u ponedjeljak lansirati i SEE Link, zajednička elektronička platforma koja povezuje burze u Zagrebu, Skopju i Sofiji. Platformi će se priključiti i burze u Ljubljani (čiji je vlasnik Zagrebačka burza) te Beogradska burza.