Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug na kraju kolovoza iznosio je 290,3 milijarde kuna, 1,3 milijarde ili 0,4 posto manje u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već šesti mjesec zaredom kako dug na godišnjoj razini pada. Na mjesečnoj je razini, pak, u kolovozu javni dug povećan, za 1,5 milijardi kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 2,5 milijardi, dok je razina inozemnog duga smanjena za milijardu kuna.

"U srpnju i kolovozu zabilježen je rast javnog duga na mjesečnoj razini, što je ponajprije rezultat izdavanja dugoročnih vrijednosnih papira na domaćem tržištu, kojima je nadomješten izostanak izdavanja obveznice na inozemnom tržištu", navode analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na podatke HNB-a, objavljenom u četvrtak. Ističu, međutim, da je, unatoč rastu javnoga duga na mjesečnoj razini, na godišnjoj razini nastavljen njegov pad, već šesti mjesec zaredom. "To je rezultat smanjenih potreba države za zaduživanjem u okolnostima znatno povoljnijih proračunskih kretanja obilježenih smanjivanjem proračunskog manjka", ističu analitičari HGK.

Navode da se država, u očekivanju da rejting agencije i međunarodno tržište kapitala valoriziraju napredak u fiskalnoj konsolidaciji i gospodarskom rastu, orijentirala na financiranje na domaćem tržištu. Stoga je u kolovozu u odnosu na isti mjesec prošle godine razina unutarnjega javnog duga povećana za 6,3 milijarde kuna, dok se razina inozemnog duga smanjila za 7,6 milijardi kuna. Orijentacijom na domaće tržište, na kojem se pri ekspanzivnoj monetarnog politici središnje banke bilježe povoljni troškovi financiranja, povećan je udio unutarnjeg duga u ukupnom javnom dugu s 59,2 posto na kraju prošle godine na 61,9 posto na kraju kolovoza ove godine, uz istodoban pad udjela inozemnog duga s 40,8 na 38,1 posto.

"To je rezultiralo i smanjenjem valutnog rizika države povezanog s dugom, a da pri visokoj likvidnosti domaćeg tržišta nije došlo do istiskivanja, odnosno smanjenja mogućnosti zaduživanja ostalih sektora", ističu analitičari HGK. Ocjenjuju, također, da će pri smanjenim potrebama financiranja, zbog nižega proračunskog manjka i ubrzanju gospodarskog rasta, udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na kraju ove godine biti nešto niži nego na kraju prošle godine, oko 85 posto BDP-a. "Stabiliziranje razine javnog duga i početak smanjivanja njegova udjela u BDP-u dobar je signal za unaprjeđenje kreditnog rejtinga i mogućnost izlaska zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka", navode analitičari HGK.

Očekuju da će to olakšati refinanciranje visokih obveza po obveznicama i kreditima, koje dospijevaju iduće godine i istodobno omogućiti povoljno restrukturiranje obveza, s obzirom da su kamatne stope na svjetskom tržištu i dalje na povijesno niskim razinama, a državi dospijevaju dvije obveznice s visokom kamatnom stopom od 6,25 posto i jedna s kamatom od 4,75 posto. "Do kraja ove godine očekujemo niži udio javnog duga u BDP-u u odnosu na kraj prošle godine, što doprinosi očekivanjima poboljšavanja hrvatskog kreditnog rejtinga, koji je trenutno dvije razine ispod investicijskog te među tri najlošija u EU", poručuje u priopćenju Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.