Krajem prošlog tjedna Europski statistički ured (Eurostat) objavio je podatke o javnom dugu i saldu proračuna konsolidirane opće države za 28 zemalja članica Europske unije sukladno metodologiji ESA2010. Prema novoj metodologiji po prvi puta je objavljena i statistika javnog duga prema tromjesečnim razdobljima od 2012. godine, premda su na ovoj razini izostali podaci za osam zemalja članica.

Promjenom institucionalnog obuhvata tj. uključivanjem HAC-a i ACRZ-a u definiciju sektora opće države, hrvatski javni dug zabilježio je značajan porast te posljedično i veći udio u BDP-u. Tako je prema najnovijem izvješću Eurostata, hrvatski javni dug krajem lipnja dosegnuo 252,8 milijardi kuna tj. 77% BDP-a. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, dug opće države povećao se za 0,3% dok je u odnosu na kraj prošle godine zabilježio rast od 1,2%. Iskazano kao udio u BDP-u, javni dug prikazan u skladu s novom metodologijom potvrđuje iznimno brzu dinamiku porasta tijekom promatranog razdoblja. Tako je ukupni dug opće države porastao sa 75,7% BDP-a krajem prošle godine na 77% BDP-a do kraja prvog polugodišta 2014. Dakle, osim visine javnog duga osobito zabrinjava dinamika njegovog porasta te izostanak fiskalnih mjera za obuzdavanje daljnjeg rasta zaduženja.

Podaci Eurostata pokazuju da smo po iznimno rastućoj dinamici zaduživanja usporedivi sa zemljama EU periferije. Naime, promatrano u razdoblju od 2010.-2013. godine, hrvatski javni dug se povećao za 77 milijardi kuna tj. 23 bazna boda BDP-a, dok su više razine od toga zabilježile Irska (36 bb), Španjolska i Portugal (32 bb). U susjednoj Sloveniji također je zamjetan dvoznamenkasti porast od 33 bb dok je na razini 17 zemalja Eurozone javni dug u promatranom razdoblju povećao svoj udio u BDP-u sa 84% u 2010. na 91% BDP-a krajem prošle godine (povećanje od 7 bb).

Do kraja godine predviđa se da će javni dug Republike Hrvatske dosegnuti 268,6 milijardi kuna ili 81,8% BDP-a. Međutim, osim proširenog obuhvata na razini konsolidirane opće države te izvjesnog ostvarenja znatno većeg proračunskog deficita, ne smijemo podcjenjivati činjenicu o postojanju 54 milijarde kuna izdanih državnih jamstava (koje čine čak 16% BDP-a) koje bi kao potencijalne obveze u budućnosti mogle protestirati ili ući u obuhvat opće države.