Mirna, rovinjska tvornica koja se bavi ulovom, konzerviranjem, dubokim zamrzavanjem i pripremanjem gotovih jela od morske ribe, u poslovnoj 2011. godini ostvarila je povećanje prodaje od 50 posto u odnosu na godinu prije. Kakvi su planovi, što je potrebno mijenjati u strategiji prema ribarstvu, odnosno kako povećati izvoz na zahtjevna tržišta, u intervjuu za Privredni vjesnik govori predsjednik Uprave Marinko Došen, koji je na čelo tvrtke imenovan krajem srpnja 2010. godine.

Bez obzira na krizu i recesiju, čini se da je 2011. za vas bila vrlo uspješna godina. Kako ste poslovali?
Zapravo, protekla godina predstavlja prekretnicu u poslovanju Mirne u odnosu na prethodne godine. Stabilizirani su odnosi s ključnim dobavljačima, osiguran kontinuitet proizvodnje, a pored toga je u konačnici ostvaren rast prodaje veći od 50 posto. Zaposleno je više od 40 novih radnika u proizvodnji, a preko 80 posto prodaje ostvareno je u izvozu. Današnji instalirani proizvodni kapaciteti Mirne su 45 milijuna konzervi, 500 tona smrznute ribe, 350 tona ribljeg brašna, 80 tona ribljeg ulja, što predstavlja najveći prerađivački kapacitet proizvodnje ribljih konzervi u Hrvatskoj, ali i značajan udio u europskoj proizvodnji. Poslovnu godinu u kojoj smo postigli rast prodaje i proizvodnje od vrlo značajnih gotovo 50 posto ne možemo ocijeniti kriznom.

Mada je kriza ozbiljno potresla i naše i europsko gospodarstvo. Kakvi su vam poslovni planovi?
Naši poslovni planovi svakako su vezani uz daljnji rast tržišnih udjela i poslovnih prihoda na postojećim tržištima, ali i uz iskorak na nova tržišta, prvenstveno ona Europske unije gdje, vjerujemo, potvrđena dosadašnja kvaliteta naših proizvoda i vrijednost robne marke Mirna imaju svoju poziciju. Također, planiramo širenje asortimana proizvodnog programa, kao i povećanje udjela u ukupnoj prodaji tzv. delikatesnih proizvoda, pri čemu u prvom redu mislim na program ribljih salata i ribljih pašteta. Planove daljnjeg rasta procjenjujemo realno ostvarivima, u čemu je visoka prisutnost izvoza naprosto nužnost. Naime, naši kapaciteti vi šestruko nadilaze mogućnosti domaćeg tržišta, te na izvoznim tržištima i vidimo osnovu našeg rasta. U ovoj godini planiramo rast poslovnih prihoda između 12 i 15 posto, ulazak na tržište EU-a na kojem danas nismo prisutni, te proširenje asortimana konzerviranih ribljih proizvoda i prerađevina.

Kako pomoći poduzetnicima za snažniji izvozni iskorak?
Problemi koji muče sve proizvođače, a pogotovo izvoznike, dobro su poznati. Očekujemo konkretne mjere u stimuliranju zapošljavanja u proizvodnji, zatim podršku izvoznicima putem kvalitetnih kreditnih linija za kapitalna ulaganja, te konačno usklađenje tečaja eura na realnoj, višoj razini, koji će po našoj ocjeni biti najveći poticaj rastu proizvodno i izvozno orijentiranih tvrtki. Između ostalog, jedan od važnih faktora postojećeg stanja jest zanemarena vlastita proizvodnja i tečaj jake kune koji "pomaže" uvoznicima i trgovcima. Korekcija tečaja i izravne potpore domaćim proizvođačima u vidu uvoznih barijera i zaštita jedino mogu pokrenuti proizvodnju, a time i zapošljavanje i izvoz.

S čime planirate otvarati nova tržišta? U čemu temeljite tvrdnje o visokoj kvaliteti vaših proizvoda?
Mirna danas ima pet grupa osnovnih proizvoda. To su proizvodi na bazi jadranske srdele - sardine, proizvodi na bazi skuše, proizvodi na bazi tune, program ribljih salata i program ribljih pašteta. Naš cilj za sada je širiti se prvenstveno na nova tržišta s postojećim asortimanom. Nije slučajno da je Mirna sagrađena na lokalitetu Rovinjskog akvatorija. Naime, poznato je da je dominantna količina sitne plave ribe koja se lovi u Jadranu upravo akvatorij zapadne obale Istre. Upravo ta činjenica polazni je podatak izvrsnosti i potvrđene kvalitete proizvoda Mirne.

Brzina tehnološkog tretmana od trenutka ulova do ulaska u proizvodni proces jedan je od presudnih čimbenika zadržavanja svih hranjivih sastojaka ribe u ovakvoj proizvodnji. Potvrda navedenim i dobro poznatim činjenicama su certifikati kvalitete proizvodnih procesa usklađenih s najvišim standardima industrije hrane. To potvrđuju višestruke nagrade kvalitete naših proizvoda koje Mirna zaslužuje na svim natjecanjima i sajmovima na kojima se pojavi. Održavanje visokih postojećih standarda ali i uvođenje novih - to je prioritetan preduvjet našeg opstanka u ovom zahtjevnom tržišnom segmentu. Kontinuirane marketinške i promotivne aktivnosti kroz mrežu naših distributera na našem ali i ino tržištima, temeljni su smjer prodajnih aktivnosti.

Kampanje i promocija isplanirane su u skladu s posebnostima prehrambenih navika svakog tržišta posebno. Kako se Mirna može riješiti dosadašnjih dugova?
Financijsko restrukturiranje društva preduvjet je realizacije poslovnih planova u sljedećem petogodišnjem razdoblju. Prodaja imovine koja nije u funkciji osnovne djelatnosti, te djelomična otplata starih dugova uz reprogram preostalih dugova, nužni su za nastavak poslovanja. Za to je potrebno postići obostrano prihvatljiv reprogram duga uz djelomičnu otplatu kako s poreznom upravom tako i s ostalim vjerovnicima, na čemu Uprava Mirne i radi. To rješenje bi se postiglo brže i kvalitetnije uz sudjelovanje vlasnika ili strateških partnera.

Kako podignuti potrošnju ribe po glavi stanovnika u Hrvatskoj?
Nažalost, vrlo niska specifična potrošnja ribe općenito u usporedbi s ostalim zemljama Europe ponajprije je posljedica loših prehrambenih navika stanovnika Hrvatske. Edukacija, ali i promotivne kampanje, poput najnovije i dobro organizirane kampanje Hrvatske gospodarske komore Jedi što vrijedi jedini su dugoročni i pravi put k povećanju potrošnje ribe kao vrlo hranjive namirnice. Potrebno je stalno isticati kako je riba, pored toga što je ukusna, i vrlo zdrava namirnica te kako su njezine najzdravije vrste čak i cjenovno vrlo prihvatljive našim građanima. Tu prije svega mislim na plavu ribu koja doista nije skupa.

Kakva je situacija na tržištu kad je riječ o potražnji za ribljim prerađevinama? Kako je kod nas, a kako na drugim tržištima?
Bilježimo stalan rast potražnje na tradicionalnim tržištima na kojima Mirna plasira svoje proizvode, a to su, uz domaće tržište, i države nastale raspadom bivše zajedničke države. Pored toga pripremamo i ulazak na nova tržišta, pogotovo tržište EU-a s kojeg smo neko vrijeme izostali i na koje se sada imamo realne izglede uspješno vratiti. U 2011. smo na domaćem tržištu također ostvarili rast veći od 35 posto u odnosu na godinu ranije. Planovi za 2012. predviđaju povećanje plasmana i na domaćem i na izvoznim tržištima.