Hrvatska je u rujnu prednjačila među zemljama Europske unije najvećim skokom industrijske proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec dok je na razini Unije obujam proizvodnje gotovo stagnirao, pokazuje u četvrtak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj poskočila je u rujnu za 5,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, najviše od prošlogodišnjeg siječnja kada je prema podacima Eurostata poskočila 6,1 posto.

U kolovozu industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj smanjena 4,1 posto na mjesečnoj razini, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Rujanski rezultat svrstao je Hrvatsku na čelo ljestvice zemalja Europske unije po mjesečnom skoku obujma industrijske proizvodnje. Slijedi Mađarska s mjesečnim povećanjem proizvodnje za 2,9 posto, Češka s 2,6 posto i Slovačka s 2,2 posto.

Najviše se u rujnu među zemljama EU na mjesečnoj razini smanjila industrijska proizvodnja u Irskoj i Litvi, za 2,4 odnosno 2,3 posto. Slijedi Grčka s padom industrijske proizvodnje za 1,9 posto.

Na razini Europske unije industrijska je proizvodnja u rujnu gotovo stagnirala na mjesečnoj razini, smanjivši se za blagih 0,1 posto. U kolovozu je prema revidiranim procjenama europskog statističkog ureda pala 0,2 posto.

U eurozoni je industrijska proizvodnja u rujnu pala 0,3 posto, nakon revidiranog 0,4-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Detaljni podaci za rujan pokazuju da je proizvodnja energije u eurozoni ponovo povećana u rujnu, za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema podacima Eurostata potonula tri posto. U EU28 proizvodnja energije gotovo je stagnirala, uz blago smanjenje za samo 0,2 posto, nakon kolovoškog pada za 1,3 posto.

Eurostatovi podaci za rujan pokazali su također promjenu proizvodnih trendova  sektoru trajnih potrošačkih roba u EU i eurozoni. Tako je proizvodnja trajnih potrošačkih roba u EU potonula 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je uvećana jedan posto. U eurozoni potonula je 3,9 posto, nakon 1,9-postotnog rasta u mjesecu ranije.

Dvostruko snažniji godišnji skok hrvatske proizvodnje

Na godišnjoj je razini prema podacima prilagođenim za broj radnih dana Hrvatska u rujnu zabilježila rast industrijske proizvodnje za 5,5 posto, dvostruko snažniji nego u kolovozu i najveći otkada je postala članicom EU.

Najveći je rast industrijske proizvodnje na godišnjoj među zemljama EU u rujnu zabilježila Irska, za 14,6 posto. Slijedi Mađarska s povećanjem proizvodnje za 7,9 posto, te Slovačka i Švedska sa 7,2 odnosno 7,1 posto.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je samo u Nizozemskoj, Estoniji i Litvi, za 5,6, odnosno 4,1 i 0,6 posto.

U EU28 industrijska je proizvodnja na godišnjoj razini u rujnu porasla 1,8 posto. U prethodnom je mjesecu prema revidiranim podacima Eurostata uvećana 2,5 posto. Sporiji je rast proizvodnje na godišnjoj razini u rujnu zabilježen i u eurozoni, za 1,7 posto, nakon revidiranog 2,2-postotnog povećanja u kolovozu.

Pritom je proizvodnja energije u EU u rujnu gotovo stagnirala, uz stopu rasta od samo 0,1 posto. U prethodnom je mjesecu uvećana 1,6 posto. U eurozoni je proizvodnja energije smanjena 1,4 posto, nakon 1,6-postotnog pada u mjesecu ranije.

Najviše je u rujnu u EU28 na godišnjoj razini povećana proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,7 posto. U eurozoni prednjačila je proizvodnja trajnih potrošačkih roba, koja je povećana 2,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.