Posljednji podaci HNB-a o kreditnoj aktivnosti banaka ukazuju na mjesečni i godišnji rast ukupnih kreditnih plasmana koji su krajem rujna iznosili 278,7 milijardi kuna. U odnosu na kolovoz ukupni krediti su viši za 192 mil kuna (0,1%) dok su na godišnjoj razini zabilježili razmjerno značajan porast od 3,8 milijarde kuna (1,4%). S druge strane, u odnosu na kraj prošle godine, ukupni krediti krajem rujna niži su za 1,4 milijarde kuna (0,5%).

Relativni rast ukupnih kredita na godišnjoj razini najviši je od kolovoza 2012., a prvenstveno je posljedica zaduživanja državnog sektora. Premda su krediti lokalnih jedinica državne vlasti u rujnu zabilježili mjesečni i godišnji pad, činjenica je da su krajem promatranog mjeseca krediti središnjoj državi uz godišnji rast od 15,8 posto dosegnuli iznos od 53,6 milijarde kuna.

Iako su na mjesečnoj razini zabilježili pad drugi mjesec zaredom, razmjerno snažna dvoznamenkasta stopa godišnjeg rasta kredita središnjoj državi najviša je zabilježena u posljednje dvije godine. Tako je u rujnu, uz pozitivan efekt razduživanja od strane lokalnih jedinica, ukupno zaduženje državnog sektora po domaćim bankovnim kreditima iznosilo 57,8 milijardi kuna što je za 7 milijardi kuna više u odnosu na isti mjesec lani (rast od 14%).

Dok krediti državi pokazuju trend rasta na godišnjoj razini, istovremeno rujanski podaci potvrđuju nastavak razduživanja privatnog sektora. Tako su krediti nefinancijskim trgovačkim društvima krajem promatranog mjeseca iznosili 89,7 mlrd, čineći trećinu ukupnih kredita. Uz tek blagi mjesečni rast od 103 milijuna kuna (0,1%), na godišnjoj razini su zabilježili smanjenje za 2,7 milijardi kuna odnosno 2,9 posto. Tako je u rujnu potvrđen nastavak trenda godišnjeg pada domaćih kredita poduzećima koji u kontinuitetu datira od sredine 2012. godine.

Međutim, prema informacijama HNB-a, razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama događa se istovremeno s porastom njihovog inozemnog zaduživanja. Naime, bez obzira na poboljšane uvjete financiranja na domaćem financijskom tržištu (kamatne stope banaka na kredite nefinancijskim poduzećima nalaze se na pretkriznim razinama oko 5%), činjenica je da dio hrvatskih poduzeća višeg boniteta koristi povoljnije inozemne izvore financiranja supstituirajući tako skuplje domaće bankovno financiranje.

Istovremeno, krediti sektoru kućanstava krajem promatranog mjeseca iznosili su 126 milijardi kuna čineći preko 45 posto udjela u strukturi ukupnih kredita. Premda su na mjesečnoj razini porasli za 493 milijuna kuna (0,4%), u odnosu na prošlogodišnji rujan krediti stanovništvu zabilježili su pad od 688 milijuna kuna (0,5%) te su za 414 mil kuna (0,3%) niži u odnosu na kraj prošle godine.

Premda su u prvoj polovici godine krediti sektoru kućanstava zabilježili blagi oporavak na godišnjoj razini, tijekom trećeg tromjesečja ponovno je došlo do izražaja razduživanje ovog sektora, čemu su dijelom doprinijele i međuvalutne promjene. Naime, obzirom da je preko dvije trećine kredita (72,3%) vezano i/ili odobreno u stranoj valuti, deprecijacija kune u odnosu na euro (0,1% na godišnjoj razini te 1,2% mjesečno) statistički je umanjila iznos kredita iskazanih u kunama.

Do kraja godine analitičari RBA očekuju nastavak trenda razduživanja privatnog sektora uz razmjerno visok udio kredita državnom sektoru.