Strane kompanije spremaju se ove godine preuzeti nekoliko najjačih francuskih tvrtki i najvećim će dijelom činiti s njima što žele, što ukazuje na ograničenja novih zakona usvojenih u ime "ekonomskog patriotizma", pokazuje analiza agencije Reuters.

Zakonskom odredbom lani se pravo veta države na ponude stranih ulagača proširilo na sve sektore koji se smatraju strateškima, a zakoni koji stupaju na snagu ove godine stimuliraju prava dvostrukog glasa za državu i ostale dugoročne ulagače.

Ministar gospodarstva Emmanuel Macron prošlog je mjeseca tako govorio o "odlučnosti i sposobnosti države da iskoristi svo oružje na raspolaganju ulagačima" kako bi se pomoglo francuskoj industriji i postigao glavni cilj socijalističke vlade - stvaranje novih radnih mjesta.

Podaci Thomson Reutersa pokazuju da su u Francuskoj sporazumi o spajanjima i akvizicijama koje su objavili strani ponuđači u 2014. godini dosegnuli vrijednost od oko 104 milijarde američkih dolara - više nego u ijednom drugom gospodarstvu među vodećih 10 u svijetu, izuzev SAD-a - premda je to rezultat tek nekoliko posebno velikih sporazuma.

Dio zakona ′Loi Florange′, nazvanog po čeličanama u francuskom gradu Florangeu a osmišljenog kako bi se ta industrija očuvala i zadržala u Francuskoj, omogućuje pravo dvostrukog glasa onima koji drže dionice više od dvije godine, osim ako dvotrećinska većina ne glasa za jednu dionicu-jedan glas. Prednost daje vlasnicima velikih blokova dionica i ulagači strahuju da bi to moglo kočiti cijene dionica i vezati ruke poslovodstvu. Sigurno bi mogao blokirati kompletnog ponuđača, no ne ide državi uvijek u prilog. Korporativni napadač Vincent Bollore taj je instrument iskoristio kako bi stekao čvrstu kontrolu nad tamošnjom medijskom grupom Vivendi, primjećuje Reuters u analizi.

Trend preuzimanja

Dvostruki glasovi već postoje kod većine najjačih francuskih kompanija i način je nagrađivanja lojalnih ulagača od 1960-ih godina. Kompanije koje će ih vjerojatno usvojiti uglavnom su već sigurne od preuzimanja.

Štoviše, stvarni cilj francuske vlade u barem jednom takvom slučaju osiguranja, onog diva u segmentu energetske distribucije GDF-Sueza, bio je prodati dio svoga 33-postotnog udjela a da ne izgubi utjecaj, a ne povećati zaštitu od preuzimanja. Vlada je priznala da prodajom državnih udjela, vrijednih po 5 do 10 milijardi eura, želi smanjiti golemi teret državnih dugova.

Francuska grupa u segmentu proizvodnje cementa Lafarge, koji ima i dvostruke glasove i dominantne dioničare, treba biti preuzeta od švicarskog Holcima. Club Med, kojeg je lani kupio kineski Fosun, i tvrtka Steria, koju je kupila tamošnja kompanija Sopra, takođe su imale prava dvostrukih glasova.

"Taj će zakon iskristalizirati neke pozicije i mogao bi pomoći transakcijama koje je teško ostvariti, no... podaci o sporazumima u 2014. godini, koji se odnose na kompanije koje su imale pravo dvostrukog glasa, pokazuju da to ne stoji, barem ne u posljednjih nekoliko mjeseci", kazao je David Revcolevschi iz međunarodne odvjetničke tvrtke Paul Hastings.

Po njegovu su mišljenju, tržište koje se oporavlja, slabiji euro i prisustvo kandidata za konsolidaciju industrije glavni pokretači međunarodnog interesa. Analitičari u Parizu kažu da moguće mete preuzimanja uključuju tvrtke Vallourec i CGG iz energetskog sektora te one farmaceutskog sektora - Genfit i Innate Pharma, navodi Reuters u analizi.

Nokia bazični primjer

Tvrtke iz sektora telekomunikacija tom su zakonskom odredbom pokrivene, a ipak je vlada nedavno brzo popustila u slučaju Nokijine ponude o preuzimanju francuskog proizvođača telekomunikacijske opreme Alcatel-Lucenta za 15,6 milijardi eura.

Lani je daleko veća zbrka bila oko planova američkog konglomerata General Electrica o preuzimanju Alstomovog dijela za proizvodnju električne energije, no to prije govori o različitim stilovima sadašnjeg ministra gospodarstva Macrona, nekadašnjeg investicijskog bankara, i njegova prethodnika gorljivog ljevičara Arnauda Montebourga, nego o konkretnim činjenicama. Američki kupac na kraju je dobio većinu toga što je želio i njegova bi akvizicija trebala biti dovršena ove godine.

Slično, vlada je šutjela jer je ′udruživanje′ u 2014. između Holcima i Lafargea naveliko ličilo preuzimanju. Holcimovi dioničari prigrabili su većinski udio u kombiniranom poslovanju i izbacili Lafargeova čelnika Brunu Lafonta s pozicije izvršnog direktora.

Zakoni i političke geste, u Francuskoj kao i u bilo kojoj drugoj zemlji, mogu utjecati na ciljeve kompanija, no oni ne funkcioniraju u zrakopraznom prostoru, a globalizacija je dodatno oslabila njihov efekt.

Zakon ′Loi Florange′ nazvan je po čeličanama čijim je radnicima zaštitu bio obećavao predsjednik Francois Hollande u izbornoj kampanji u 2012. godini. Od tada je posao u njima izgubilo 600 radnika, a Florangeove peći u obližnjem Hayyangeu zatvorene su već dvije godine, zaključuje Reuters u analizi.