Europska unija mogla bi uštedjeti do 80 milijardi dolara na računima za uvoz energije ako se cijene nafte zadrže na aktualnoj niskoj razini, pokazuju izračuni Reutersa.

Od ljeta su cijene nafte pale više od 25 posto, kliznuvši na najnižu razinu u više od četiri godine, ispod 85 dolara za barel.

Prošle je godine uvoz nafte, prirodnog plina i ugljena stajao EU oko 500 milijardi dolara, od čega je tri četvrtine potrošeno na kupovinu nafte, utvrdili su u Reutersu.

Ove bi godine taj iznos mogao biti manji za gotovo 25 milijardi dolara a ako cijene nafte iduće godine budu u prosjeku niže od 90 dolara za barel, ukupni bi trošak uvoza mogao kliznuti na samo 425 milijardi dolara, što je više od 80 milijardi dolara manje nego u 2013., izračunali su u Reutersu.

Pad cijena energije zrcali sve sumornije gospodarske izglede ali bi mogao ublažiti i eventualni novi pad aktivnosti, napominje ta novinska agencija.

Tako bi inflacija u takvom okruženju mogla oslabiti ali bi se računi kućanstva i energetski intenzivnih privrednih grana u zemljama koje većinom uvoze naftu mogli smanjiti, što bi ujedno značilo i više raspoloživog novca za potrošnju na druge stvari.

"Cijene nafte pale su u gotovo svim valutama i to bi trebalo rezultirati većom potrošnjom", istaknuli su danas i u Bank of America Merrill Lynchu.

Inflacija je već kliznula na zanemarive razine u većini zemalja, pa je u Kini u rujnu pala na samo 1,6 posto, najnižu razinu u pet godina, unatoč snažnom gospodarskom rastu. I britansko se gospodarstvo čini zdravim ali je inflacija oslabila na samo 1,2 posto a niska je i u SAD-u, gdje iznosi 1,6 posto, navodi Reuters.

Eurozona pak nastoji otkloniti prijetnju deflacije, s obzirom na tvrdokorno niske stope inflacije koja je u kolovozu iznosila samo 0,4 posto, podsjeća Reuters.

Neki analitičari očekuju da će u takvom okruženju središnje banke biti prisiljene poduzeti dodatne mjere.

"Niska inflacija otvorit će vrata novim ciljanim mjerama ublažavanja monetarne i fiskalne politike. Smanjena je i potreba za jakom valutom koja bi amortizirala uvezenu inflaciju", tumači Dariusz Kowalczyk iz hongkonškog odjela Credit Agricole CIB-a.

Pritom Europska središnja banka trenutno pokušava utvrditi efekte dosadašnjih mjera poticanja kreditiranja, uključujući sniženje ključnih kamatnih stopa nadomak nuli, jeftine dugoročne kredite bankama i najavljenu kupnju imovine poput osiguranih obveznica i kvalitetnih vrijednosnih papira.

Tiskanje novca i dalje je tabu, ponajprije zbog postojanog otpora njemačke središnje banke, podsjeća Reuters.

Euro je od svibnja oslabio prema dolaru gotovo 10 posto, što je donekle ublažiti efekt pada cijena nafte, denominiranih u američkoj valuti, ali će potaknuti inflaciju, dodaje agencija.