Po drugi put ove godine Ekonomski institut Zagreb (EIZ) korigirao je svoju prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini te sada očekuje da će BDP u 2014. godini pasti za 0,5 posto, umjesto ranije očekivane nulte stope rasta, dok za 2015. predviđa rast od 0,7 posto.

Prvotne prognoze EIZ-a za ovu su godinu predviđale gospodarski rast od 1 posto, no krajem siječnja ta je prognoza snižena na nultu stopu, a sada na pad od pola posto. U povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly dodatno smanjene prognoze, iz EIZ-a tumače negativnim trendovima na kraju prošle godine, koji se prenose u ovu godinu te potrebom snažnije fiskalne konsolidacije nego što je to bilo ranije najavljeno.

Nakon stagnacije u drugom i trećem tromjesečju prošle godine, podsjećaju iz EIZ-a, u četvrtom je tromjesečju došlo do jačanja negativnih gospodarskih trendova, čemu je posebno pridonio snažan pad osobne potrošnje i investicija.

U posljednjem je tromjesečju lani zabilježen posebno snažan pad osobne potrošnje od 1,5 posto prema prethodnom tromjesečju, uslijed pada zaposlenosti, niskog povjerenja potrošača te nastavka razduživanja stanovništva. Uz to, četvrto je tromjesečje obilježio i snažan pad investicija te izvoza roba i usluga, uslijed prilagodbe novom trgovinskom režimu nakon ulaska u EU i izlaska iz CEFTA-e, procesa restrukturiranja u brodogradilištima i dugoročnih problema niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Ipak, gospodarski pokazatelji za početak ove godine upućuju na slabljenje negativnih trendova - industrijska proizvodnja i izvoz roba bilježe porast aktivnosti, navode iz EIZ-a i pritom naglašavaju da ipak treba pričekati još nekoliko mjesečnih podataka za potvrdu pozitivnih trendova.

Stoga u EIZ-u ove godine očekuju pad, no za 2015. prognoziraju oporavak uslijed daljnjeg oporavka europskih gospodarstava i jačanja njihove potražnje, ali i učinaka reformi najavljenih za ovu godinu te početka snažnijeg korištenja sredstava iz fondova EU-a. Predvođen rastom izvoza i investicija u 2015. bi hrvatski BDP mogao porasti za 0,7 posto, prognoziraju iz EIZ-a.

Analitičari EIZ-a očekuju da će u idućih nekoliko godina fiskalna konsolidacija biti glavni izazov za nositelje ekonomske politike te vjeruju da će Vlada učiniti nužne napore da deficit smanji u skladu s preporukama Europske komisije. No, kako je Hrvatska suočena sa značajnim makroekonomskim neravnotežama, bit će potrebno poduzeti dodatne mjere da se one smanje i u konačnici otklone te gospodarstvo vrati na put rasta.

Odgoda ili slabljenje strukturnih reformi odgodit će i uspostavu stabilnog gospodarskog rasta. Nakon više od pet godina recesije i neuspješnih pokušaja da se gospodarski rast potakne javnim investicijama, potpore inicijativama i projektima privatnog sektora uz provođenje nepopularnih strukturnih reformi moraju postati prioritetnim dijelom politike oporavka, jer se daljnjim produživanjem recesije riskira fiskalna i financijska stabilnost zemlje, zaključuju iz Ekonomskog instituta.