Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u rujnu za 1,4 boda u odnosu na prošli mjesec, dosegnuvši novu najvišu razinu od ulaska u EU od 121 bod, utvrdila je Komisija.

Time je njegova vrijednost porasla četvrti mjesec zaredom a blago je nadmašila i dosadašnju najvišu razinu od ulaska u EU, od 120,9 bodova, zabilježenu u prosincu 2015.

Najviše su u rujnu poboljšana očekivanja potrošača, iskazana u skoku odgovarajućeg indeksa za šest bodova, na minus 18,4 boda. Zamjetno je poboljšanje zabilježeno i u uslužnom i u maloprodajnom sektoru, čiji su indeksi porasli za 1,1 bod odnosno za 0,9 bodova. Tako je indeks uslužnog sektora dosegnuo 25,9 bodova a onaj maloprodajnog sektora 10,6 bodova.

Blago je poboljšanje zabilježeno i u građevinskom sektoru, iskazano u rastu indeksa za 0,2 boda, na minus 8,3 boda.

Pogoršanje je zabilježeno samo u industriji, čiji je indeks pak kliznuo za 0,2 boda, na 3,3 boda, pokazuje istraživanje Europske komisije.

Obnovljeni optimizam u EU

Nakon posrtaja u kolovozu, ekonomska klima na razini Europske unije izrazito je poboljšana u rujnu, uz rast ESI-ja za 1,8 bodova, na 105,6 bodova.

Najviše je u mjesecu na izmaku poboljšano raspoloženje u građevinskom sektoru, iskazano rastom odgovarajućeg indeksa za 3,9 bodova u odnosu na prošli mjesec. Zamjetno su poboljšana i očekivanja u industriji i u maloprodaji, čiji su podindeksi porasli za 1,9 odnosno 1,5 boda. Poboljšano je i raspoloženje među potrošačima, iskazano rastom odgovarajućeg indeksa za 1,3 boda.

Raspoloženje u uslužnom sektoru također se popravilo u rujnu, uz rast indeksa za 0,7 bodova.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone raspoloženje u Poljskoj snažno je poboljšano, uz rast odgovarajućeg indeksa za 2,0 boda u odnosu na kolovoz. Velika Britanija zabilježila je blaže poboljšanje, pa je britanski ESI porastao za 0,6 bodova.

Oporavak i u eurozoni

Ekonomska klima u eurozoni također je poboljšana u rujnu, nakon pogoršanja u prošlom mjesecu, pa je odgovarajući indeks porastao za 1,4 boda, na 104,9 bodova, pokazuje mjesečno istraživanje Europske komisije.

Najviše su pritom poboljšana očekivanja u industriji, uz rast odgovarajućeg indeksa za 2,6 bodova. Izrazitije je poboljšano i raspoloženje u maloprodaji, čiji je indeks skočio za 1,6 bodova. Građevinski sektor također je bilježio poboljšanje, uz rast indeksa za 0,8 bodova.

Raspoloženje među potrošačima također je poboljšano, iako blago, uz rast indeksa za 0,3 boda.

U uslužnom sektoru očekivanja su ostala uglavnom na razini kolovoza, uz rast indeksa za 0,1 bod, pokazuje istraživanje EK.

Među vodećim je gospodarstvima ponovo najviše poskočio nizozemski ESI, za 1,7 bodova, te onaj Njemačke, za 1,6 bodova, Izrazitije je poboljšanje zabilježila i Francuska čiji je indeks porastao za 0,9 bodova, izračunali su u Bruxellesu.

Skromnije je u rujnu poboljšana ekonomska klima u Španjolskoj i Italiji, čiji su indeksi porasli za 0,5 odnosno 0,4 boda.

U odvojenom je izvješću Europska komisija objavila da je indeks očekivanja u poslovnom sektoru eurozone (BCI) izrazitije porastao u rujnu, za 0,42 boda na plus 0,45 bodova. Rast BCI-ja rezultat je znatno bolje ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju, te o razini ukupnih narudžbi.