Europska središnja banka (ECB) zadržat će kamatne stope u eurozoni na rekordno niskoj razini kroz dulje vremensko razdoblje, izjavio je danas bančin predsjednik Mario Draghi, te upozorio da bi geopolitičke napetosti mogle imati negativan utjecaj na gospodarstvo.

ECB je nakon svog današnjeg redovitog zasjedanja priopćio da će ključna kamatna stopa za refinanciranje u eurozoni ostati na 0,15 posto, kao što se i očekivalo.

Na novinskoj konferenciji nakon zasjedanja, Draghi je kazao da je ECB ′jednoglasno predan korištenju nekonvencionalnih monetarnih politika′ kako bi suzbio prijetnju od niske inflacije u eurozoni poticanjem gospodarskog rasta.

"ECB poduzima intenzivne pripremne radnje za pokretanje programa kupnje imovine u sklopu programa kvantitativnog popuštanja monetarne politike", najavio je danas Draghi.

Geopolitičke napetosti prijete gospodarstvu

Osvrnuvši se na sve dublju krizu između Zapada i Rusije u vezi Ukrajine, kao i sukoba na Bliskom istoku, Draghi je upozorio da oboje predstavlja prijetnju za gospodarstvo eurozone, te da će usporiti oporavak iz recesije.

„Pojačani geopolitički rizici, kao i razvoj situacije na tržištima u nastajanju, potencijalno bi mogli negativno utjecati na gospodarske uvjete", izjavio je Draghi.

Također, Draghi je napomenuo da Italija mora nastaviti sa strukturnim reformama kako bi potaknula privatne investicije u to treće po veličini gospodarstvo eurozone.

Niska razina privatnih investicija, kako je kazao, upravo je i razlogom potonuća Italije u drugom ovogodišnjem tromjesečju ponovno u recesiju.

Preliminarne procjene državnog statističkog ureda jučer su pokazale da su se u drugom tromjesečju aktivnosti u talijanskom gospodarstvu smanjile 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Time je gospodarstvo zabilježilo pad aktivnosti dva tromjesečja zaredom, što odgovara tehničkoj definiciji recesije.

„Općenita neizvjesnost, koju kreira nedostatak strukturnih reformi, obeshrabruje investicije", ustvrdio je Draghi. Napomenuo je i da kompanije mjesecima čekaju na odobrenja za nove investicije.

„To nema veze s monetarnom politikom. Riječ je uglavnom o izostanku strukturnih reformi", kaže, između ostaloga, Draghi.