Europska središnja banka (ECB) morat će dodatno ublažiti monetarnu politiku ako inflacija ne počne jačati, upozorila je u petak Organizacija za gospodarski razvoj i suradnju (OECD).

Eventualni negativni ekonomski šokovi predstavljali bi argument za dodatno ublažavanje ECB-ove monetarne politike kako bi se inflacija zadržala na putu prema zacrtanih nešto manje od dva posto, ističe OECD u analizi stanja u gospodarstvu EU i eurozone.

U ECB-u inače procjenjuju da bi s obzirom na program kupnje imovine i vrlo niske kamatne stope u eurozoni inflacija iduće godine trebala porasti na 1,2 posto, s ovogodišnjih samo 0,2 posto.

"ECB bi mogao predvidjeti dodatno sniženje ključnih kamatnih stopa, posebno one na depozite budući da je ona najvažniji monetarni instrument u okruženju viška likvidnosti", poručuju iz OECD-a.

Upozoravaju također da slabost u bilancama pojedinih banaka, uglavnom onih u Grčkoj i Italiji, koči prijenos blagotvornog utjecaja monetarnih poticaja na kompanije i potrošače. Stoga predlažu da se takvim bankama uvedu naknade na kapital kako bi ih se potaknulo da se riješe neplativih kredita, možda kroz osnivanje na europskoj razini kompanije za upravljanje imovinom, radi raspršivanja rizika i prednosti ekonomije veličine.

Prijedlog vjerojatno neće dobro "sjesti" Njemačkoj čiji su građani već stekli dojam da plaćaju rastrošnost vlada južnih članica EU.

Među rizicima po gospodarstvo EU i eurozone izdvajaju predstojeći britanski referendum o članstvu u EU, procjenjujući da bi izlazak Britanije stajao Uniju jedan posto BDP-a.

Procjenjuju inače da će gospodarstvo eurozone ove godine porasti 1,6 posto, te 1,7 posto u 2017. Šire gospodarstvo EU trebalo bi ove godine porasti 1,8 a iduće 1,9 posto, unatoč riziku koji sa sobom donosi mogući britanski izlazak iz EU.

U OECD-u napominju da će podršku aktivnostima u EU u kratkoročnoj perspektivi pružati pojačana javna potrošnja na zbrinjavanje izbjeglica. Dugoročno bi troškovi te skrbi mogli postati uteg za aktivnosti ako se tim pitanjem ne bude dobro upravljalo, upozoravaju.

Procjenjuje se da će potrošnja za zbrinjavanje izbjeglica povećati stopu rasta BDP-a EU u ovoj godini za 0,1 do 0,2 postotnog boda.