Ukupan dug opće države (kojeg čine dug središnje države, dug fondova socijalne sigurnosti te dug lokalne države) krajem lipnja iznosio je 224,6 milijardi kuna ili 68,4% BDP-a. Iako je dinamika rasta duga opće države usporena, na godišnjoj razini stopa rasta još uvijek je dvoznamenkasta (+13,6% odnosno 26,9 mlrd kuna), što je posljedica učinka baznog razdoblja i snažnog zaduživanja države u drugoj polovici 2013. s namjerom osiguranja sredstava za dospijele obveze tijekom prvog polovice ove godine.

U odnosu na kraj 2013. dug opće države viši je za 4,4 mlrd kuna ili 2%. Obzirom da je oko tri četvrtine duga denominirano u stranoj valuti (dominantno euro) jačanje kune na kraju lipnja u odnosu na kraj prosinca (za 0,87%) povoljno je djelovalo na statističko prikazivanje javnog duga. Tijekom recesijskih godina polagano raste udio inozemnog duga opće države u ukupnom dugu, a on je krajem lipnja iznosio 36,5% ili 80,6 mlrd kuna (krajem ožujka 2009. njegov udio je bio na razini ispod 29%). Ipak, u prvoj polovici godine dominantan doprinos rastu došao je od porasta unutarnjeg duga opće države (4,2 mlrd kuna) i to od strane središnje države koja u strukturi duga s 219,4 mlrd kuna obveza prema domaćim i inozemnim vjerovnicima čini 97,7% ukupnog duga opće države.

I dok je dug fondova socijalne sigurnosti i u lipnju ostao nepromijenjen (na razini 0,9 mil. kuna) dug lokalne države s godišnjom stopom rasta od 26,6% (1 mlrd kuna) dosegnuo je 5,2 mlrd kuna što je u odnosu na kraj 2013. porast od 3,5% ili 173,8 mil. kuna.

Naposljetku, od konca prošle godine, prisutno je kontinuirano godišnje smanjenje izdanih državnih jamstava koja su krajem lipnja iznosila 51 milijardu kuna (uključujući i jamstva dana HBOR-u) što je gotovo 5% manje u usporedbi s prosincem 2013. godine. Naime, Zakonom o izvršavanju državnog proračuna RH za 2014. godinu utvrđeno je da godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2014. iznosi 5 milijardi kuna od čega se 3 milijarde kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Namjera ovog zakona bila je obuzdavanje rasta jamstava danih nerentabilnim poduzećima koja su se uobičajeno aktivirala na teret državnog proračuna. Međutim rizik od protestiranja danih jamstava i dalje postoji osobito zbog sporosti restrukturiranja u javnim poduzećima u sektoru prometa.

Prema sadašnjoj metodologiji (ESA95) uz projicirani pad gospodarstva od 0,8% očekujemo da bi javni dug krajem 2014. mogao dosegnuti 72% BDP-a . Već jesenska promjena metodologije obuhvata duga opće države (u skladu s novom metodologijom Eurostata, ESA 2010) mogla bi značajno i statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegovog udjela u BDP-u s obzirom će u obuhvat biti uključeni i HAC i ACRZ s popriličnim obvezama. Konačne podatke znat ćemo u drugoj polovici listopada te u skladu s navedenim izraditi novu procjenu javnog duga.