Vlada bi u srijedu trebala donijeti odluke o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na šest istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske te za najpovoljnije ponuditelje za po jedan istražni prostor odabrati Inu i nigerijsku tvrtku Oando, dok bi dozvolu za četiri istražna prostora trebala dobiti tvrtka Vermilion Zagreb Exploration.

Na javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, zaključeno u veljači, javilo se sedam kompanija.

Ponude su dale za svih šest istražnih polja i bilo je ponuđeno 19 različitim radnih programa.

Natječaj za istraživanje nafte i plina na kopnu raspisan je u srpnju prošle godine, a obuhvaća šest istražnih područja veličine od 2.100 do 2.600 četvornih kilometara, koja se protežu uz područje Drave, istočne Slavonije i Save.

Vlada bi na sutrašnjoj sjednici trebala donijeti odluke po kojoj bi dozvolu za istraživanje i eksploataciju na jednom istražnom prostoru (Drava 2) dobila Ina, za jedno (Drava 3) tvrtka Oando Plc, iz Nigerije, dok bi dozvolu za četiri istražna prostora (Drava 4 i Sava 8, 9 i 10) dobila tvrtka Vermilion Zagreb Exploration, tvrtka kojoj je, prema sudskom registru, osnivač nizozemski Vermilion Morocco Exploration, a iza koje stoji kanadski Vermilion Energy.

Pred Vladom će se naći i prijedlog zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a koji se odnosi na sprečavanje velikih nesreća tijekom odobalnog istraživanja i eksploatacije ugljikovodika.

Tim su zakonskim tekstom uz ostalo propisani dokumenti koji se izrađuju i dostavljaju za izvođenje odobalnih radova, propisan je način izrade i sadržaj dokumenata koji se dostavljaju za izvođenje odobalnih radova, kao i procedura po kojoj bi te dokumente odobravalo tijelo nadležno za provedbu zakona, tj. Koordinacije za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, određena odgovornost za štetu, sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti prilikom provedbe odobalnih radova, propisane prekršajne odredbe, itd.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nedavno je najavio da bi taj poseban zakon trebao biti donesen do ljeta, a osim već postojećih ekoloških standarda trebao bi donijeti zaštitu, sukladnu propisima Europske unije.

Prema predloženom dnevnom redu, Vlada bi na sjednici u srijedu trebala donijeti i odluku o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta kojima se osigurava postupak dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke (HPB).

Tom bi odlukom Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) bio zadužen osigurati novac za potrebe dokapitalizacije HPB-a u iznosu do 550 milijuna kuna.

Ta bi se sredstva koristila za dokapitalizaciju HPB-a sukladno pravilima o državnim potporama po pravnoj stečevini EU.

Dokapitalizacija HPB-a u iznosu od 550 milijuna kuna potrebna je kako bi ta banka ispunila zahtjev regulatora za minimalnom stopom adekvatnosti kapitala koja je trenutno ispod regulatornog minimuma.

Za taj kapitalni zahtjev, Hrvatska narodna banka (HNB) dala je rok do 30. lipnja.