Ukupni depoziti obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, a krajem listopada depozitni je novac iznosio 69,6 milijardi kuna, što je 0,4 posto manje nego mjesec dana prije, ali 23,3 posto ili oko 13 milijardi kuna više u odnosu na listopad prošle godine.

Iz RBA navode da su 32,4 milijarde kuna, odnosno 46,6 posto ukupnog depozitnog novca u listopadu držala kućanstva, dok je 29,9 milijardi kuna, odnosno 43 posto depozitnog novca pripadalo nefinancijskim društvima.

"Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 20 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni", navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.

Kako pojašnjavaju, pad kamatnih stopa na depozite izravna je posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti, što je odraz ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke (ESB) i Hrvatske narodne banke (HNB), a koja je uzrokovala pad kamatnih stopa na plasmanima.