Sudbina Mađarske u rukama je jednog inozemnog fonda - američkog Franklin Templetona. Kako piše poslovni internetski portal Portfolio.hu, prema podacima za kraj rujna taj je fond držao četvrtinu svih mađarskih državnih obveznica denominiranih u forinti.

Činjenica da postoji snažan inozemni igrač koji je zainteresiran za kupnju mađarskog duga oduševila je tamošnju financijsku javnost.

Naime, nakon što je prošloga mjeseca Moody's srezao mađarski rejting s razine Baa3 na razinu smeća, većina inozemnih vlasnika mađarskih obveznica stala je na prodajnu stranu pa je iznos duga koji drže inozemni investitori pao na najnižu razinu od sredine srpnja.

Prema podacima s početka prosinca, inozemni ulagači drže 3,75 bilijuna forinti (12,5 milijardi eura) vrijedne obveznice.

Masovna kupnja

Međutim, Templeton i dalje u mađarskim obveznicama vidi dobru ulagačku priliku pa su tijekom ljeta njegova tri fonda izloženost mađarskom dugu povećala za nekoliko stotina milijardi forinti.

Udjel mađarskih obveznica u fondu Global Bond krajem rujna iznosio je 6,1 posto u imovini, u Global Total Returnu 7,9 posto, a u Emerging Markets Bond fondu 6,7 posto.

Trenutačno su Templetonovi fondovi najveći pojedinačni vlasnici mađarskog duga, i to ne samo onog denominiranog u devizama, već i u lokalnoj valuti.

Prema službenim podacima na koje se poziva mađarski portal, tri Templetonova fonda još uvijek nisu ni blizu maksimalne razine vrijednosnica s "junk" statusom koju smiju držati. U najvećem Global Bond fondu ta granica iznosi 25 posto imovine, a fond je krajem rujna bio na 16 posto, uključujući i Mađarsku.

Mađarski analitičari smatraju da je masovna kupnja mađarskih obveznica povezana s pozitivnim sentimentom investitora prema brzorastućim tržištima, a na to je utjecalo nekoliko faktora.

S jedne strane, pad prinosa na razvijenim tržištima, zatim atraktivnost mađarskih prinosa te na kraju činjenica da je proljetni paket reformi u susjednoj zemlji (Széll Kálmán plan), koji cilja na snižavanje zaduženosti i jačanje ekonomije, ulio povjerenje investitorima.

Međutim, iako je za Mađare dobra vijest što za njihove obveznice još uvijek postoji jak igrač na kupovnoj strani, negativne posljedice vladine odluke o nacionalizaciji mirovinskih fondova ovdje se pokazuju u svom punom svjetlu.

40 posto stranci

Nacionalizacijom mirovinskih fondova nestali su snažni domaći igrači koji mogu "progutati" ponudu duga, pa je pala likvidnost jer je usporedno s nacionalizacijom došlo do pogoršanja kapitalne i likvidonosne pozicije mađarskog bankovnog sektora. To je pak dovelo do snažnog rasta udjela inozemnih vlasnika obveznica denominiranih u forinti, na čak 40 posto.

No, inozemni investitori svoju izloženost mađarskom dugu mogu smanjiti u svakom trenutku, što potencijalno može dovesti do "zamrzavanja" tržišta državnih obveznica.

Da su Mađari cjelokupnu brigu o potražnji za državnim obveznicama dali u strane ruke, govori i priča koja se može čuti u financijskim krugovima.

Naime, prije nekoliko mjeseci pravo da bude primarni diler mađarskih obveznica dobio je kineski državni investicijski fond, čime je dobio i vrlo velik utjecaj na tržištu mađarskog duga.