Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić rekla je kako je Hrvatska zbog velike euroiziranosti ekonomije i činjenice da građani štede u eurima prirodni kandidat za eurozonu. Ustvrdila je kako ulazak u eurozonu donosi smanjenje određenih troškova poslovanja i koristi velikog monetarnog područja.

"Prednosti ulaska u eurozonu su značajno veće od nedostatka, jer zbog strukture mi ne možemo koristiti i ne možemo voditi nezavisnu monetarnu politiku", istaknula je Dalić, pojasnivši kako to ograničenje proizlazi iz činjenice da je 80 posto štednje u Hrvatskoj u eurima.

Viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić je kazao kako je HNB dio autonomije izgubio ulaskom u EU. "Mi se kod uvođenja novih mjera monetarne politike već moramo konzultirati s ECB-om. Bez obzira na to, i ulaskom u eurozonu mi ćemo nastaviti voditi makroprudencijalnu politiku, što znači nametanje različitih ograničenja bankama u fazi ′booma′, kako kreditiranje ne bi dovelo do neravnoteže poput one u Grčkoj", istaknuo je Šošić.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Marijana Ivanov kazala je da je s obzirom na visoku euroiziranost Hrvatskoj zaista poželjno ući u eurozonu te kako je ona jedna od novih članica Europske unije kojoj bi uvođenje eura sigurno prouzročilo najmanje štete i najviše neto koristi.

Između ostalog, kako je navela, nestao bi problem valutne klauzule, kao i činjenice da je 70 do 80 posto hrvatskog javnog duga denominiran u stranoj valuti. Kako procjenjuje, pala bi i premija rizika i kamatne stope, što donosi niže troškove zaduživanja.

Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar financija Boris Lalovac ocijenio je da u Hrvatskoj nema snažne antieuropske politike, kao ni snažnog protivljenja uvođenju eura, ustvrdivši kako za njegovo uvođenje postoji visoko suglasje, pa tako i u dvije najveće hrvatske stranke, HDZ-u i SDP-u.

U kontekstu jačanja tržišta kapitala, ministrica Dalić se dotakla i teme Agrokora, kazavši kako je bivši vlasnik Ivica Todorić učinio sve kako bi izbjegao potrebu da dio kompanije proda i da je u biti izlista na burzi, odnosno financira bez povećanja duga.

"Mislim da bi u traženju i jačanju uloge tržišta kapitala i poticanja vlasničkog financiranja nasuprot dužničkog, trebali i potaknuti slučajem Agrokor početi razmišljati o zakonskim rješenjima koja bi tražila od tvrtki odgovarajućih veličina da se u određenom postotku moraju izlistati na burzi kada dosegnu neku veličinu, čime bi se između ostalog spriječilo narastanje ovakvih sistemskih rizika. To je jedna od lekcija koju bi trebali izvući iz slučaja Agrokor, a u prilog jačanja tržišta kapitala", mišljenja je Dalić.