Hrvatska po nizu gospodarskih parametara zaostaje za prosjekom EU28, kao i za prosjekom tranzicijskim i posttranzicijskih članica EU (EU10), ističu u HGJ.

Sredstvima iz fondova, navodi se u spomenutoj analizi, mogle bi se unaprijediti slabe točke domaćeg gospodarstva, poput strukturnih problema tržišta rada, zbog kojih Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti i participacije na tržištu rada. Na isti bi se način mogla potencirati i inovativnost, po čemu je Hrvatska također najlošija od svih zemalja srdnje i istočne Europe, članica EU (EU10).

"Kako bismo poboljšali učinkovitost korištenja sredstava iz fondova EU i kako ne bismo ostali u donjem dijelu EU28 i EU10 ljestvice, potrebno je ubrzati pripremu i objavu natječaja, ali i sustav upravljanja i kontrole fondovima EU učiniti učinkovitijima, ako ne i jednostavnijima. Primjerice, u Hrvatskoj su u sustav upravljanja i kontrole fondova regionalne politike EU uključena dva ministarstva kao upravljačka tijela te dodatno i dvije razine posredničkih tijela, s ukupno dvadesetak institucija (ministarstva, agencije, zavodi, uredi...). Za usporedbu, iznosom dodijeljenih sredstava iz fondova EU, Hrvatskoj je među najbližima Slovačka. U njoj većina operativnih programa (strateških dokumenata) za korištenje fondova EU, uz upravljačka tijela uopće nema definirane dodatne razine posredničkih tijela, a Slovačka pritom ima mnogo veću stopu iskorištenosti fondova EU od Hrvatske", jedan je od zaključaka analize.

U analizi se navodi da je u šest uzastopnih godina realnog pada BDP-a, od 2009. do 2015., Hrvatska izgubila 11 posto njegove realne vrijednosti, pri čemu je bila jedna od sedam država s najduljom i najdubljom recesijom. Ističe se da će Hrvatskoj s tako niskim stopama rasta trebati 12 godina samo da bi se gospodarstvo vratilo na početnu razinu. Problem postaje još alarmantniji ako se uspoređujemo sa zemljama sličnih gospodarskih značajki iz kruga srednje i istočne Europe članicama EU tzv. EU10, jer su sve te zemlje recesiju odradile u roku od najdulje tri godine.

Pritom, ističu stručnjaci HGK, ono što je moglo pomoći da se zemlja lakše izvuče iz krize nije se dobro iskoristilo. Godine 2014. Hrvatska je iz proračuna EU povukla 584 milijuna eura, godinu dana kasnije 556 milijuna eura, a lani, prema procjenama HGK, oko 850 milijuna eura. Stopa iskorištenosti iz proračunskog razdoblja 2007. - 2013., u 2013. godini iznosila manje od petine, a do 2016. porasla je na 80,7 posto.

Unatoč tom napretku, sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske, što ujedno znači da je bila lošija i od svih zemalja EU10. Prosječna razina iskorištenosti EU fondova za zemlje EU10 bila je 94,4 posto, a EU28 također visokih 94,1 posto.

To zaostajanje, odnosno dosadašnje slabije korištenje sredstava iz fondova EU, u HGK-u vide kao posljedicu neuravnoteženosti velikog broja projektnih prijedloga i nedostatka osoblja u nadležnim tijelima te učestalim izmjenama natječajne dokumentacije, što se, napominju, prošle godine bitno popravilo.

Vezano, nadalje, uz odobrena i isplaćena sredstava iz proračunske perspektive 2014.- 2020., Hrvatska je u protekle tri godine, do studenoga 2016., iskoristila tek 0,4 posto, što je svrstava na 22. mjesto među članicama EU28 kada se gleda uspješnost povlačenja sredstava, dok su u usporedbi s EU10 samo Slovenija i Rumunjska neuspješnije od Hrvatske.

Kada se promatraju dodijeljena a još neisplaćena sredstava za projekte u odnosu na ukupan iznos na raspolaganju, Hrvatska je na 25. mjestu, s tek 9,1 posto, dok je prosjek EU28 19,4 posto (prosjek EU10 je 21,6 posto). To znači, ističe se u analizi HGK, da će relativna pozicija Hrvatske još neko vrijeme biti među lošijima u cijeloj EU.