Predstavnici poslovnih banaka predstavili su u petak svoj prijedlog dvaju modela za hitno rješenje problema "akutnih" dužnika sa stambenim kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima, koji više ne mogu otplaćivati kredite, a koji bi prema tom prijedlogu svoj dug, ali i nekretninu prepustili državi ili banci, dok bi se o rješenju za ostale dužnike u CHF tek trebalo razgovarati.

Jedan je model koji banke predlažu da se potraživanje koje je osigurano založenom nekretninom proda državi i tada država može držati u njima privilegirane, zaštićene najmoprimce niz godina. Druga je opcija tzv. ′walk away′ model, u kojem se dužnik oslobađa i duga i nekretnine u potpunosti, odnosno njih u cijelosti preuzima banka, pojasnio je direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček.

Vrijednost nekretnina bi se određivala prema današnjim tržišnim vrijednostima, a banke bi na sebe preuzele razliku do ukupnog iznosa duga pojedinog dužnika nastalu uslijed aprecijacije franka i pada vrijednosti nekretnina. Predstavnici banaka drže da je provedba ovih modela moguća u razdoblju od nekoliko mjeseci, ali svakako unutar godine dana, na koliko je Vlada fiksirala tečaj franka.

Pritom je Bohaček naglasio da se radi o rješenjima samo za dužnike sa stambenim kreditima s valutnom klauzulom u francima koji žive u nekretnini za koju su digli kredit, a sada im je otplata kredita problem. Za sve ostale, kaže, rješenje će se tek tražiti.

"Banke su spremne preuzeti ukupni trošak rješavanja tih kredita za one slučajeve koji su socijalno opravdani. Znači, oni koji ne mogu vraćati te kredite, odnosno plaćati mjesečne rate, najčešće zbog gubitka posla, smanjenja prihoda ili gubitka radne sposobnosti, za njih su predviđeni modeli da ih se oslobodi kredita. Sve druge mogućnosti moguće konverzije nisu toliko hitne i prioritetne, nego će se o njima raspravljati kasnije. Dakle, tema ovih prijedloga su oni koji trenutno ne mogu plaćati kredite, a za druge će se, ako je potrebno, razgovarati i naći drugo rješenje", kazao je Bohaček.

Dodao je i da se prijedlog odnosi i na one kojima na rate kredita odlazi najveći dio primanja, a još uvijek redovito plaćaju kredit, "snalazeći se kako znaju".

O kojem se broju korisnika kredita radi, koliki je njihov ukupni dug ili o kojoj bi se vrijednosti otpisa duga radilo, kažu bankari, prerano je licitirati, jer je država ta koja bi, ukoliko se ovaj prijedlog prihvati, trebala odrediti socijalne kriterije.

Reakciju ostalih strana, koje će uz banke sudjelovati u radnoj skupini za rješenje ovog problema za sada u HUB-u nemaju, jer će im ovaj prijedlog biti predstavljen na sastanku radne skupine u ponedjeljak.

Bohaček je naglasio i da je stav banaka kako rješavanje problema dužnika u ′švicarcima′ putem zakonskih intervencija nije održivo, jer bi to značilo oduzimanje imovine banaka. Stoga je jedino prihvatljiv "dobrovoljni otpis dugova, uz porezno priznati rashod i bez naplate poreza na prijenos nekretnina, kao što je već država najavljivala u nekim svojim rješenjima", zaključio je.